<p>Sa&nbsp; jedne&nbsp; strane&nbsp; se&nbsp; eksploatacija&nbsp; &scaron;ljunka&nbsp; navodi kao&nbsp; značajan&nbsp; ugrožavajući&nbsp; faktor&nbsp; sa&nbsp; velikim negativnim&nbsp; uticajem&nbsp; na&nbsp; vodena&nbsp; stani&scaron;ta&nbsp; i biodiverzitet,&nbsp; dok&nbsp; same&nbsp; &scaron;ljunkare&nbsp; mogu predstavljati&nbsp; vredne&nbsp; refugijume&nbsp; akavtičnog&nbsp; biodiverziteta.&nbsp; Osnovni&nbsp; cilj&nbsp; disertacije&nbsp; je određivanje&nbsp; najznačajnijih&nbsp; i&nbsp; relevantnih hidromorfolo&scaron;kih&nbsp; parametara&nbsp; koji&nbsp; utiču&nbsp; na strukturiranje&nbsp; makrofitskih&nbsp; zajednica&nbsp; u &scaron;ljunkarama&nbsp; duž&nbsp; plavnog&nbsp; područja&nbsp; reke&nbsp; Drine&nbsp; i određivanje&nbsp; korelacije&nbsp; između&nbsp; izdvojenih parametara&nbsp; i&nbsp; kvantitativnih&nbsp; indeksa&nbsp; makrofita.Istraživanje&nbsp; je&nbsp; vr&scaron;eno&nbsp; u&nbsp; toku&nbsp; letnjih&nbsp; meseci 2015, 2016, 2017 i 2018. godine na 18 &scaron;ljunkara (60 istraživačkih vegetacijskih sektora) u okviru tri&nbsp;&nbsp; eksploataciona&nbsp; polja&nbsp; u&nbsp; Crnoj&nbsp; Bari, Badovincima&nbsp; i&nbsp; Lipničkom&nbsp; &Scaron;oru&nbsp; i&nbsp; na&nbsp; četiri prirodna&nbsp; fluvijalna&nbsp; jezera&nbsp; (13&nbsp; istraživačkih vegetacijskih&nbsp; sektora)&nbsp; u&nbsp; plavnom&nbsp; području&nbsp; reke Drine.&nbsp; Makrofitska&nbsp; vegetacija&nbsp; je&nbsp; konstatovana na svih 18 istraţivanih &scaron;ljunkara, prikupljenih na tri eksploataciona polja (Badovinci, Crna Bara&nbsp; i<br />Lipniĉki &Scaron;or). Zabeležena je 31 biljna vrsta. Kao najučestalije,&nbsp; sa&nbsp; najvećom&nbsp; apsolutnom pokrovno&scaron;ću izdvojile su se vrste:&nbsp;<em> Potamogeton nodosus</em>&nbsp; Poiret,&nbsp; <em>Ceratophyllum&nbsp; demersum&nbsp; L subsp.&nbsp; demersum,&nbsp; Myriophyllum&nbsp; spicatum&nbsp; L,Najas&nbsp; marina&nbsp; L&nbsp; i&nbsp;&nbsp; Chara&nbsp; globularis&nbsp; Thuill&nbsp;</em> Na četiri prirodna fluvijalna jezera zabeleženo je 13 vrsta.&nbsp; Vrste&nbsp; <em>Vallisneria&nbsp; spiralis&nbsp; L,&nbsp; Elodea canadensis&nbsp; Michx,&nbsp; Callitriche&nbsp; palustris&nbsp; L, Potamogeton&nbsp; natans&nbsp; L&nbsp; i&nbsp; Nuphar&nbsp; lutea&nbsp; (L)&nbsp;</em> Sm izdvojile&nbsp; su&nbsp; se&nbsp; kao&nbsp; konstantne&nbsp; i&nbsp; dominantne. Vrednosti svih kvantitativnih indeksa makrofita,<br />značajno&nbsp; su&nbsp; veće&nbsp; za&nbsp; &scaron;ljunkare&nbsp; u&nbsp; poređenju&nbsp; sa prirodnim&nbsp; fluvijalnim&nbsp; jezerima&nbsp; na&nbsp; nivouLEAFPACS&nbsp; sektora.&nbsp; Na&nbsp; istraživanim &scaron;ljunkarama,&nbsp; analizom&nbsp; klasterovanja&nbsp; je<br />izdvojeno&nbsp; 13&nbsp; vegetacijskih&nbsp; grupa&nbsp; (VG):&nbsp; VG1<em> Ceratophyllum&nbsp; demersum</em>,&nbsp; VG2&nbsp; <em>Ceratophyllum demersum&nbsp; -&nbsp; Valisneria&nbsp; spiralis</em>,&nbsp; VG3&nbsp; <em>Chara contraria,</em>&nbsp; VG4&nbsp; <em>Chara</em>&nbsp; <em>globularis,</em>&nbsp; VG5&nbsp; <em>Elodea canadensis,</em>&nbsp; VG6&nbsp; <em>Elodea&nbsp; nuttallii</em>,&nbsp; VG7&nbsp; <em>Najas marina</em>,&nbsp; VG8&nbsp; <em>Najas&nbsp; minor,</em>&nbsp; VG9&nbsp; <em>Nitellopsis obtusa</em>,&nbsp; VG10&nbsp;<em> Nuphar&nbsp; lutea</em>,&nbsp; VG11 <em>Potamogeton&nbsp; nodosus</em>,&nbsp; VG12&nbsp;<em> Potamogeton natans&nbsp;</em> i&nbsp;&nbsp; VG13&nbsp; <em>Potamogeton&nbsp; pectinatus</em>.&nbsp; Na prirodnim&nbsp; fluvijalnim&nbsp; jezerima&nbsp; konstatovane&nbsp; su četiri&nbsp; vegetacijske&nbsp; grupe:&nbsp; VG5&nbsp;<em> Elodea canadensis</em>,&nbsp; VG10&nbsp; <em>Nuphar&nbsp; lutea,</em>&nbsp; VG12<em> Potamogeton natans&nbsp;</em> i&nbsp; VG14&nbsp; <em>Typha latifolia</em>.&nbsp; Na osnovu izmerenih fizičko-hemijskih parametara,kvalitet vode u većini &scaron;ljunkara odgovara II klasi kvaliteta, na osnovu čega se mogu okarakterisati kao&nbsp; vodna&nbsp; tela&nbsp; sa&nbsp; dobrim&nbsp; i&nbsp; boljim&nbsp; ekolo&scaron;kim potencijalom. Sve &scaron;ljunkare i fluvijalna jezera se klasifikuju&nbsp; kao&nbsp; visoko&nbsp; alkalna.&nbsp; Kvalitet&nbsp; vode&nbsp; u prirodnim&nbsp; fluvijalnim&nbsp; jezerima&nbsp; odgovara&nbsp; III&nbsp; &ndash; IV&nbsp; klasi&nbsp; kvaliteta&nbsp; voda,&nbsp; pri&nbsp; čemu&nbsp; se&nbsp; mogu okarakterisati&nbsp; kao&nbsp; vodna&nbsp; tela&nbsp; sa&nbsp; slabim&nbsp; do umerenim&nbsp; ekolo&scaron;kim&nbsp; statusom.&nbsp; Značajno&nbsp; veće<br />vrednosti&nbsp; ukupnih&nbsp; suspendovanih&nbsp; materija, hemijske&nbsp; i&nbsp; biolo&scaron;ke&nbsp; potro&scaron;nje&nbsp; kiseonika, ukupnog&nbsp; organskog&nbsp; kiseonika&nbsp; i&nbsp; nitrata zabeležene su na prirodnim fluvijalnim jezerima u poređenju sa &scaron;ljunkarama. Izmerene vrednosti fizičko-hemijskih&nbsp; parametara&nbsp; ukazuju&nbsp; na mezotrofni&nbsp; karakter&nbsp; lokaliteta&nbsp; u&nbsp; Badovincima&nbsp; i mezo-eutrofni&nbsp; karakter&nbsp; lokaliteta&nbsp; u&nbsp; Lipničkom &Scaron;oru,&nbsp; dok&nbsp; se&nbsp; &scaron;ljunkare&nbsp; na&nbsp; teritoriji&nbsp; Crne&nbsp; Bare mogu&nbsp; okarakterisati&nbsp; kao&nbsp; eutrofna&nbsp; jezera.Vrednosti&nbsp; LHMS&nbsp; (modifikacionog)&nbsp; skora&nbsp; za &scaron;ljunkare kretale su se u rasponu od 9&nbsp; &ndash;&nbsp; 15, dok su vrednosti LHQA skora (stani&scaron;nog diverziteta) bile u rasponu izmeĊu 33&nbsp; &ndash;&nbsp; 44. Sliĉne vrednosti za&nbsp; LHQA&nbsp; skor&nbsp; su&nbsp; izraĉunate&nbsp; i&nbsp; za&nbsp; prirodna fluvijalna&nbsp; jezera&nbsp; (36&nbsp; &ndash;&nbsp; 49).&nbsp; MeĊutim,&nbsp; vrednosti<br />LHMS&nbsp; skora&nbsp; za&nbsp; prirodna&nbsp; fluvijalna&nbsp; jezera&nbsp; su znaĉajno&nbsp; veće&nbsp; u&nbsp; odnosu&nbsp; na&nbsp; vrednosti&nbsp; LHMS skora za &scaron;ljunkare. Ovi podaci ukazuju na manje prisustvo&nbsp; antropogenog&nbsp; pritiska&nbsp; na&nbsp; &scaron;ljunkarama u poređenju sa prirodnim fluvijalnim jezerima uistraţivanom&nbsp; podruĉju.&nbsp; Fizičko -hemijski&nbsp; i hidromorfolo&scaron;ki&nbsp; parametri&nbsp; zajedno&nbsp; su&nbsp; objasnili 57.07&nbsp; %&nbsp; od&nbsp; ukupne&nbsp; varijanse&nbsp; vegetacijskih podataka,&nbsp; sa&nbsp; 16.57&nbsp; %&nbsp; deljenog&nbsp; efekta.&nbsp; Fizičkohemijski&nbsp; parametri&nbsp; kvaliteta&nbsp; vode&nbsp; objasnili&nbsp; su 17.02&nbsp; %&nbsp; varijabilnosti&nbsp; u&nbsp; strukturi&nbsp; makrofitske vegetacije.&nbsp; Kao&nbsp; najsignifikantniji&nbsp; parametri<br />izdvojili&nbsp; su&nbsp; se:&nbsp; saturacija&nbsp; vode&nbsp; kiseonikom,ukupni&nbsp; organski&nbsp; ugljenik,&nbsp; povr&scaron;inski&nbsp; aktivne materije, temperatura, elektroprovodljivost, pH i ukpni&nbsp; alkalitet.&nbsp; Hidromorfolo&scaron;ki&nbsp; parametri&nbsp; su objasnili&nbsp; 23.48&nbsp; %&nbsp; varijabilnosti&nbsp; u&nbsp; strukturi makrofitske&nbsp; vegetacije.&nbsp; Kao&nbsp; najsignifikantnije varijable,&nbsp; izdvojile&nbsp; su&nbsp; se:&nbsp; struktura&nbsp; vegetacije&nbsp; u priobalnoj&nbsp; zoni,&nbsp; diverzitet&nbsp; prirodnih&nbsp; tipova stani&scaron;ta&nbsp; priobalne&nbsp; zone,&nbsp; prirodnost&nbsp; obale, diverzitet&nbsp; prirodnog&nbsp; supstrata&nbsp; litorala,masimalna dubina &scaron;ljunkara, povr&scaron;ina &scaron;ljunkara,indeks relativne dubine, udaljenost &scaron;ljunkara od glavnog&nbsp; reĉnog&nbsp; toka&nbsp; i&nbsp; starost&nbsp; &scaron;ljunkara. Hidrolo&scaron;ki&nbsp; parametri&nbsp; su&nbsp; objasnili&nbsp; 8.38&nbsp; % varijabilnosti u strukturi&nbsp; makrofitske vegetacije. Kao&nbsp; najsignifikantnije&nbsp; varijable,&nbsp; izdvojile&nbsp; su&nbsp; se broj plavnih talasa u vegetacionoj sezoni tokom godine u kojoj je vr&scaron;eno uzorkovanje vegetacije i broj plavnih talasa u prolećnom periodu za sve četiri&nbsp; godine.&nbsp; Ovi&nbsp; rezultati&nbsp; potvrđuju&nbsp; direktni destruktivni&nbsp; uticaj&nbsp; plavnih&nbsp; talasa&nbsp; na&nbsp; vodenu vegetaciju u vegetacionoj sezoni, kao i indirektni uticaj prolećnih poplava, usled uticaja na trofički status&nbsp; vode.&nbsp; Sumarno,&nbsp; &scaron;ljunkare&nbsp; u&nbsp; plavnom području&nbsp; reke&nbsp; Drine&nbsp; predstavljaju&nbsp; optimalno stani&scaron;te&nbsp; za&nbsp; razvoj&nbsp; retke&nbsp; i&nbsp; ugroţene&nbsp; makrofitske flore.&nbsp; Od&nbsp; ukupnog&nbsp; broja&nbsp; zabeleženih&nbsp; vrsta makrofita,&nbsp; 30&nbsp; %&nbsp; se&nbsp; kategori&scaron;e&nbsp; kao&nbsp; za&scaron;tićeno&nbsp; ili ugroženo na nacionalnom nivou.&nbsp; Značajno veće vrednosti&nbsp; konzervacionih&nbsp; indeksa&nbsp; ustanovljene su&nbsp; za&nbsp; &scaron;ljunkare&nbsp; u&nbsp; poređenju&nbsp; sa&nbsp; prirodnim fluvijalnim jezerima, &scaron;to ukazuje na njihov visok ekolo&scaron;ki&nbsp; potencijal.&nbsp; Ustanovljen&nbsp; je&nbsp; visok diverzitet&nbsp; prioritetnih&nbsp; tipova&nbsp; akvatiĉnih&nbsp; stani&scaron;ta prema&nbsp; Pravilniku&nbsp; o&nbsp; kriterijumima&nbsp; za&nbsp; izdvajanje tipova&nbsp; stani&scaron;ta,&nbsp; o&nbsp; tipovima&nbsp; stani&scaron;ta,&nbsp; osetljivim, ugroženim,&nbsp; retkim&nbsp; i&nbsp; za&nbsp; za&scaron;titu&nbsp; prioritetnim tipovima&nbsp; stani&scaron;ta&nbsp; i&nbsp; o&nbsp; merama&nbsp; za&scaron;tite&nbsp; za&nbsp; njihovo očuvanje, Aneksu I, Direktive Evropske unije oza&scaron;titi&nbsp; prirodnih&nbsp; stani&scaron;ta&nbsp; i&nbsp; divlje&nbsp; flore&nbsp; i&nbsp; faune (Natura&nbsp; 2000),&nbsp; Rezoluciji&nbsp; br.&nbsp; 4&nbsp; Konvencije&nbsp; o očuvanju&nbsp; evropske&nbsp; divlje&nbsp; flore&nbsp; i&nbsp; faune&nbsp; i prirodnih&nbsp; stani&scaron;ta (EMERALD)&nbsp; i&nbsp; Evropskoj crvenoj&nbsp; listi&nbsp; stani&scaron;ta.&nbsp; Vrednosti&nbsp; izdvojenih atributa&nbsp; &scaron;ljunkara&nbsp; mogli&nbsp; bi&nbsp; se&nbsp; iskoristiti&nbsp; u procesu&nbsp; ranog&nbsp; planiranja&nbsp; i&nbsp; projektovanja eksploatacionih&nbsp; polja&nbsp; u&nbsp; plavnom&nbsp; području&nbsp; reke Drine&nbsp; i&nbsp; na&nbsp; drugim,&nbsp; sličnim&nbsp; lokalitetima. Generalna preporuka je da se dva tipa &scaron;ljunkara kreiraju&nbsp; u&nbsp; okviru&nbsp; jednog&nbsp; eksploatacionog&nbsp; polja. Prvi&nbsp; tip,&nbsp; odnosno&nbsp; &scaron;ljunkare&nbsp; koje&nbsp; bi&nbsp; podržavale pionirsku&nbsp; vegetaciju&nbsp; pr&scaron;ljenčica&nbsp; trebale&nbsp; bi&nbsp; da budu locirane na razdaljini do 100 m od glavnog rečnog&nbsp; toka,&nbsp; povr&scaron;ine&nbsp; do&nbsp; 1000&nbsp; m 2 i&nbsp; da&nbsp; imaju vrednost indeksa relativne dubine &gt; 5 %. Drugi tip&nbsp; &scaron;ljunkara&nbsp; koje&nbsp; bi&nbsp; podržavale&nbsp; vegetaciju karakterističnu&nbsp; za&nbsp; nizijska&nbsp; fluvijalna&nbsp; jezera trebale bi da budu locirane na razdaljani od oko 300 m od glavnog rečnog toka, dubine 3&nbsp; &ndash;&nbsp; 4&nbsp; m (najmanje 2 m), povr&scaron;ine između 10000 i 20000 m ²(najmanje&nbsp; 4000&nbsp; m² ),&nbsp; različitih&nbsp; vrednosti indeksa relativne dubine, ali&nbsp; ne preko 5 %. Sva eksploataciona&nbsp; polja&nbsp; bi&nbsp; trebalo&nbsp; isplanirati&nbsp; i isprojektovati&nbsp; kako&nbsp; bi&nbsp; se&nbsp; minimizirao&nbsp; uticaj&nbsp; na priobalnu&nbsp; i&nbsp; obalnu&nbsp; zonu.&nbsp; Pridržavanjem&nbsp; datih smernica&nbsp; povećao&nbsp; bi&nbsp; se&nbsp; diverzitet&nbsp; i&nbsp; kvalitet stani&scaron;ta,&nbsp; kao&nbsp; i&nbsp; konzervacioni&nbsp; potencijal &scaron;ljunkara. Kreiranjem &scaron;ljunkara na naĉin kao &scaron;to je predloženo u ovoj disertaciji omogućila bi se spontana&nbsp; rekultivacija&nbsp; eksploatacionih polja,odnosno&nbsp; remedijacija&nbsp; u&nbsp; cilju&nbsp; pobolj&scaron;anja kvaliteta vode i renaturalizacija stani&scaron;ta, čime bi se&nbsp; znatno&nbsp; smanjili,&nbsp; ili&nbsp; u&nbsp; potpunosti&nbsp; eliminisali, tro&scaron;kovi tehničke rekultivacije terena.</p> / <p>Gravel pit lakes in the river floodplains represent a kind of ecological paradox. Gravel exploitation was recognised&nbsp; as&nbsp; important&nbsp; factor&nbsp; significantlyaffecting&nbsp; aquatic&nbsp; habitats&nbsp; and&nbsp; biodiversity.&nbsp; On the&nbsp; other&nbsp; hand,&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes&nbsp; are&nbsp; valuable biodiversity&nbsp; refugiums,&nbsp; potentially&nbsp; supporting rarae&nbsp; species&nbsp; and&nbsp; habitats.&nbsp; The&nbsp; aim&nbsp; of&nbsp; this dissertation&nbsp; was&nbsp; to&nbsp; determine&nbsp; the&nbsp; most significant&nbsp; and&nbsp; relevant&nbsp; hydromorphological parameters&nbsp; in&nbsp; structuring&nbsp; macrophyte assemblages&nbsp; in gravel pit&nbsp; lakes along the Drina River floodplain and to determine the correlation between&nbsp; selected&nbsp; parameters&nbsp; and&nbsp; macrophyte quantitative&nbsp; indices.&nbsp; The&nbsp; research&nbsp; was&nbsp; carried out at the 18 gravel pit lakes (60 survey sectors) in&nbsp; Crna&nbsp; Bara,&nbsp; Badovinci&nbsp; and&nbsp; Lipnicki&nbsp; Sor&nbsp; and four natural fluvial lakes (13 survey sectors), in the&nbsp; Drina&nbsp; River&nbsp; floodplain&nbsp; during&nbsp; the&nbsp; summer months&nbsp; of&nbsp; 2015,&nbsp; 2016,&nbsp; 2017&nbsp; and&nbsp; 2018.Macrophyte&nbsp; vegetation&nbsp; was&nbsp; recorded&nbsp; in&nbsp; all&nbsp; 18 gravel pit lakes, in total supporting 31 taxa.&nbsp; The most&nbsp; abundant&nbsp; species,&nbsp; with&nbsp; highest&nbsp; tot al&nbsp; cover value&nbsp; were <em>Potamogeton</em>&nbsp; <em>nodosus,Ceratophyllum&nbsp;</em> demersum&nbsp; subsp.&nbsp; demersum,<em> Myriophyllum&nbsp; spicatum,&nbsp;</em> <em>Najas&nbsp; marina&nbsp;</em> and<em> Chara&nbsp; globularis</em>.&nbsp; Fluvial&nbsp; lakes&nbsp; supported&nbsp; 13 macrophyte&nbsp; taxa&nbsp; with&nbsp;<em> Vallisneria&nbsp; spiralis, Elodea&nbsp; canadensis,&nbsp; Callitriche&nbsp; palustris,Potamogeton&nbsp;</em> <em>natans&nbsp;</em> and&nbsp;<em> Nuphar&nbsp; lutea</em>&nbsp; as constant and dominant&nbsp; species.&nbsp; The values of all macrophyte&nbsp; quantitative&nbsp; indices&nbsp; found&nbsp; to&nbsp; be significantly&nbsp; higher&nbsp; in&nbsp; the&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes compared&nbsp; to&nbsp; the&nbsp; fluvial&nbsp; ones.&nbsp; The&nbsp; cluster analysis&nbsp; revealed&nbsp; 14&nbsp; aquatic&nbsp; vegetation&nbsp; groups (VG).&nbsp; At&nbsp; 16&nbsp; out&nbsp; of&nbsp; 18&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes&nbsp; 13 vegetation&nbsp; groups&nbsp; were&nbsp; revealed:&nbsp; VG1<em>Ceratophyllum&nbsp; demersum</em>,&nbsp; VG2&nbsp; <em>Ceratophyllum demersum- Valisneria&nbsp; spiralis</em>,&nbsp; VG3&nbsp;<em> Chara contraria</em>,&nbsp; VG4&nbsp; <em>Chara&nbsp; globularis</em>,&nbsp; VG5&nbsp;<em> Elodea&nbsp; canadensis,</em>&nbsp; VG6&nbsp;<em> Elodea&nbsp; nuttallii,</em>&nbsp; VG7&nbsp; <em>Najas marina,&nbsp;</em> VG8&nbsp;<em> Najas&nbsp; minor,</em>&nbsp; VG9&nbsp; <em>Nitellopsis obtusa</em>,&nbsp; VG10&nbsp; <em>Nuphar&nbsp; lutea,</em>&nbsp; VG11 <em>Potamogeton&nbsp; nodosus</em>,&nbsp; VG12&nbsp; <em>Potamogeton natans,</em> VG13&nbsp;<em> Potamogeton pectinatus</em>), Natural fluvial&nbsp; lakes&nbsp; supported&nbsp; 4&nbsp; vegetation&nbsp; groups: VG5&nbsp; <em>Elodea&nbsp; canadensis</em>,&nbsp; VG10&nbsp; <em>Nuphar&nbsp; lutea</em>, VG12&nbsp; <em>Potamogeton&nbsp; natans&nbsp;</em> and&nbsp; VG14&nbsp;<em> Typha latifolia</em>.&nbsp; All&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes&nbsp; can&nbsp; be characterized&nbsp; as&nbsp; water&nbsp; bodies&nbsp; with&nbsp; good&nbsp; to maximal&nbsp; ecological&nbsp; potential,&nbsp; while&nbsp; all&nbsp; the fluvial ones can be characterized as water bidies with&nbsp; poor&nbsp; to&nbsp; moderate&nbsp; ecological&nbsp; status.&nbsp; The values&nbsp; of&nbsp; total&nbsp; suspended&nbsp; supstances,&nbsp; chemical and&nbsp; biological&nbsp; oxygen&nbsp; demand,&nbsp; total&nbsp; organic carbon&nbsp; and&nbsp; nitrates&nbsp; were&nbsp; significantly&nbsp; higher&nbsp; in the natural&nbsp; fluvial&nbsp; lakes compared to the gravel pit&nbsp; ones.&nbsp; Measured&nbsp; level&nbsp; of&nbsp; physico-chemical parameters&nbsp; indicating&nbsp; mesotrophic&nbsp; character&nbsp; of gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes&nbsp; in&nbsp; Badovinci&nbsp; and&nbsp; mesoeutrophic&nbsp; in&nbsp; Lipnicki&nbsp; Sor,&nbsp; while&nbsp; all&nbsp; the&nbsp; gravel pits&nbsp; in&nbsp; Crna&nbsp; Bara&nbsp; could&nbsp; be&nbsp; characterized&nbsp; as eutrophic.&nbsp; Similar&nbsp; range&nbsp; values&nbsp; were&nbsp; calculated for&nbsp; LHQA&nbsp; for&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; and&nbsp; fluvial&nbsp; lakes&nbsp; (36 &ndash; 49). However, natural lakes&nbsp; showed significantly higher&nbsp; values&nbsp; for&nbsp; LHMS&nbsp; score.&nbsp; The&nbsp; above mentioned,&nbsp; indicates&nbsp; higher&nbsp; anthropogenic pressures&nbsp; on&nbsp; natural&nbsp; fluvial&nbsp; lakes&nbsp; compared&nbsp; to gravel&nbsp; pit&nbsp; ones.&nbsp; Physico-chemical&nbsp; and hydromorphological&nbsp; parameters&nbsp; together explained&nbsp; about&nbsp; 57&nbsp; %&nbsp; of&nbsp; the&nbsp; total&nbsp; variance&nbsp; of macrophyte&nbsp; assemblages&nbsp; with&nbsp; 16.57&nbsp; %&nbsp; of&nbsp; the shared effect. After accounting for the effects of physico-chemical&nbsp; parameters&nbsp; (17.02&nbsp; %), hydromorphological&nbsp; variables&nbsp; explained&nbsp; around 23 % of the total variance.&nbsp; The most significant water&nbsp; quality variables&nbsp; were: oxygen saturation, total&nbsp; organic&nbsp; carbon,&nbsp; surfactants, ,electroconductivity,&nbsp; pH&nbsp; and total alkalinity. The The most significant hydromorphology&nbsp; variables for&nbsp; structuring&nbsp; macrophyte&nbsp; assemblages&nbsp; were: riparian&nbsp; vegetation&nbsp; structural&nbsp; complexity, diversity&nbsp; of&nbsp; natural&nbsp; landcover&nbsp; types&nbsp; in&nbsp; riparianzone, shore structural habitat&nbsp; diversity, diversity of&nbsp; natural littoral zone, maximal&nbsp; lake depth, lake surface&nbsp; area,&nbsp; relative&nbsp; depth&nbsp; ratio,&nbsp; lake&nbsp; distance from&nbsp; r iver&nbsp; main&nbsp; channel&nbsp; and&nbsp; lake&nbsp;&nbsp; age.Hydrologycal parameters were explained 8.38 % of&nbsp; variance&nbsp; in&nbsp; structuring&nbsp; macrophyte assemblages.&nbsp; The&nbsp; most&nbsp; significant&nbsp; hydrology variables&nbsp; were&nbsp; the&nbsp; number&nbsp; of&nbsp; floods&nbsp; in vegetation&nbsp; season&nbsp; in&nbsp; first&nbsp; year&nbsp; when&nbsp; vegetation was sampled, and the number of spring floods in all four research years. These results&nbsp;&nbsp; confirm the direct destructive influence of summer floods&nbsp; on aquatic vegetation, as&nbsp;&nbsp; well as the indirect impact of&nbsp; spring&nbsp; floods,&nbsp; due&nbsp; to&nbsp; the&nbsp; impact&nbsp; on&nbsp; trophic status&nbsp; of&nbsp; water.&nbsp; Gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes&nbsp; in&nbsp; te&nbsp; Drina River floodplain&nbsp; represent an optimal habitat&nbsp;&nbsp; for rare&nbsp; and&nbsp; threatened&nbsp; macrophyte&nbsp; flora.&nbsp; Of&nbsp; the total&nbsp; macrophyte&nbsp; species&nbsp; recorded,&nbsp; 30&nbsp; %&nbsp; were categorized&nbsp; as&nbsp; protected&nbsp; or threatened.&nbsp; At&nbsp; least one&nbsp; strictly&nbsp; protected,&nbsp; protected&nbsp; or&nbsp; threatened species&nbsp; was&nbsp; recorded&nbsp; in&nbsp; each&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lake. Significantly&nbsp; higher&nbsp; values&nbsp; of&nbsp; conservation indices&nbsp; (C&nbsp; and&nbsp; Csp&nbsp; score)&nbsp; found&nbsp; to&nbsp; be significantly&nbsp; higher&nbsp; in&nbsp; the&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes compared&nbsp; to&nbsp; the&nbsp; fluvial&nbsp; ones.&nbsp; High&nbsp; habitat diversity&nbsp; and&nbsp; conservation&nbsp; value&nbsp; of&nbsp; the&nbsp; sites have&nbsp; been&nbsp; recorded&nbsp; according&nbsp; to&nbsp; the&nbsp; National Rulebook,&nbsp; Annex&nbsp; I&nbsp; of&nbsp; Habitats&nbsp; Directive (NATURA 2000), Resolution&nbsp; no. 4 of the Bern Convention (EMERALD) and the European Red List&nbsp; of&nbsp; Habitats.&nbsp; Values&nbsp; of&nbsp; selected&nbsp; lake attributes can be used for early-design phases of future&nbsp; gravel&nbsp; extraction&nbsp; in&nbsp; the&nbsp; Drina&nbsp; River floodplain&nbsp; area,&nbsp; and&nbsp; in&nbsp; other&nbsp; similar&nbsp; sites. Therefore,&nbsp; general&nbsp; recommendations&nbsp; are&nbsp; that two gravel pit types should be excavated within the&nbsp; single&nbsp; extraction&nbsp; area&nbsp; in&nbsp; order&nbsp; to&nbsp; support pioneering charophyte vegetation and vegetation of typical eutrophic lowland floodplain lakes as well.&nbsp; The&nbsp; first&nbsp; hydromorphological&nbsp; lake&nbsp; type, suitable&nbsp; for&nbsp; stonewort&nbsp; species,&nbsp; should&nbsp; be excavated up to 100 m from river main channel, saving&nbsp; a&nbsp; surface&nbsp; area&nbsp; up&nbsp; to&nbsp; 1000&nbsp; m 2 and&nbsp; a relative depth ratio &gt; 5 %. The second gravel pit type&nbsp; should&nbsp; be&nbsp; located&nbsp; about&nbsp; 300&nbsp; m&nbsp; from&nbsp; river main channel, with preferable maximal depth inrange&nbsp; 3&ndash;4&nbsp; m&nbsp; (at&nbsp; least&nbsp; 2&nbsp; m&nbsp; depth),&nbsp; and&nbsp; a&nbsp; lake surface area between 10000 m 2 and 20000 m 2 (at least&nbsp; 4000&nbsp; m 2 ).&nbsp; Relative&nbsp; depth&nbsp; ratio&nbsp; may&nbsp; vary, but should be less than 5 %. Generally, all sites should&nbsp; be&nbsp; designed&nbsp; with&nbsp; the&nbsp; minimal&nbsp; impact to the&nbsp; riparian&nbsp; and&nbsp; shore&nbsp; zones.&nbsp; These&nbsp; proposed measures&nbsp; would&nbsp; considerably&nbsp; increase&nbsp; lake habitat diversity and their conservation potential. Creating&nbsp; gravel&nbsp; pit&nbsp; lakes&nbsp; as&nbsp; proposed&nbsp; in&nbsp; this dissertation&nbsp;&nbsp;&nbsp; would&nbsp; allow&nbsp; spontaneous recultivation&nbsp; of&nbsp; exploitation&nbsp; fields,&nbsp; remediation in&nbsp; order&nbsp; to&nbsp; improve&nbsp; water&nbsp; quality&nbsp; and renaturalization&nbsp; of&nbsp; habitats,&nbsp; which&nbsp; will significantly reduce, or completely eliminate, the costs of terrain technical recultivation.</p>