Return to search

Psihički poremećaji nakon ishemijskog moždanog udara / Mental disorders after ischemic stroke

<p>UVOD: Moždani udar spada u grupu masovnih nezaraznih bolesti, koje se smatraju najče&scaron;ćim oboljenjima savremenog čoveka. On predstavlja jedan od najče&scaron;ćih uzroka mortaliteta i invaliditeta u savremenom svetu. Među brojnim pratećim komplikacijama moždanog udara, navode se psihički poremećaji: depresija, anksioznost i psihotični poremećaji. Utvrđivanje povezanosti moždanog udara sa psihičkim poremećajima, kao i mehanizma njihovog nastanka predstavlja značajan doprinos boljem razumevanju ovog veoma čestog oboljenja, a njihov rani tretman omogućio bi brži i potpuniji oporavak nakon moždanog udara. CILJ: Utvrditi karakteristike psihičkog funkcionisanja osoba nakon ishemičnog moždanog udara, utvrditi uticaj lokalizacije lezije na nastanak određenih psihičkih poremećaja nakon moždanog udara, utvrditi uticaj vaskularnog statusa na nastanak psihičkih poremećaja, te utvrditi korelaciju između psihičkih komplikacija moždanog udara i brzine i stepena oporavka op&scaron;te životne aktivnosti. MATERIJAL I METODE: Istraživanje je izvedeno kao prospektivna studija, obuhvatilo je 101 pacijenta oba pola obolelih od moždanog udara, koji su hospitalno lečeni na Klinici za neurologiju u Novom Sadu. Svim pacijentima je uzeta anamneza o toku bolesti, faktorima rizika za moždani udar, kao i laboratorijska dijagnostika. Svim pacijentima načinjena je kompjuterizovana tomografija (CT) mozga (ili magnetna rezonanca - MRI mozga), ultrazvučni pregled karotidnih arterija, vertebrobazilarnih i krvnih sudova Willisovog poligona. Stepen neurolo&scaron;kog deficita i praćenje funkcionalnog oporavka u akutnoj fazi i nakon 3 meseca vr&scaron;eno je primenom Skale Moždanog Udara Nacionalnog Instituta za Zdravlje (NIHSS), Rankinove skale i Bartelovog indeksa. Svim pacijentima je načinjena eksploracija psihičkog statusa u akutnoj fazi bolesti primenom Bekove Skale Depresije 2 (BDI-2), Skale procene anksioznosti kao stanja i odlike (STAI), Skale pozitivnih i negativnih sindroma (PANSS) i Kornelovog regrutnog indeksa (CSI). Kontrolno testiranje gore navedenim testovima obavljeno je nakon 3 meseca. Od statističkih metoda kori&scaron;ćena je deskriptivna statistika: tabelarni prikazi učestalosti i procentualna izraženost kod neparametrijski (nominalno ili ordinarno) organizovanih varijabli. Za ukr&scaron;ten prikaz dve varijable kori&scaron;ćene su tabele kontingencije. Takođe su kori&scaron;ćene mere centralne tendencije (aritmetička sredina) i mere disperzije (standardna devijacija) kod parametrijski korektno uređenih varijabli. Pored toga, kori&scaron;ćen je Hi-kvadrat test za utvrđivanje razlika između grupa za varijable nominalnog nivoa merenja, Kramerovo V za utvrđivanje povezanosti između nominalnog nivoa merenja, Pirsonov koeficijent korelacije r, za utvrđivanje povezanosti između varijabli intervalnog nivoa merenja, te analiza varijanse (ANOVA) za utvrđivanje značajnosti razlika između aritmetičkih sredina vi&scaron;e grupa. REZULTATI: U ispitivanje je uključen 101 pacijent, 65.3% mu&scaron;kog pola, 34.7% ženskog pola. Prosečna starost bila je 60.69 godina (medijana=62.00, standardna devijacija =10.828, statistička gre&scaron;ka=1.077). 38.6% je imalo lokalizaciju u desnoj hemisferi velikog mozga, 34.7% u levoj hemisferi, 4% u cerebelumu, 11.9% u moždanom stablu, dok je 10.9% imalo vi&scaron;estruku lokalizaciju infarkta. 39.6% je imalo teritorijalni infarkt, a 59.4% lakunarni infarkt. Distribucija faktora rizika za moždani udar bila je uobičajena za podneblje na kojem je vr&scaron;eno istraživanje. 26.7% je imalo uredan nalaz na karotidnim krvnim sudovima, 26.7% je imalo difuznu ateromatozu, 27.7% je imalo stenozu ACI &lt;70% , dok je 18.8% pacijenata imalo stenozu ACI&gt;70%. U odnosu na nalaz u VB slivu, 52.5% je imalo uredan nalaz, a 47.5% patolo&scaron;ki nalaz (stenozu i difuznu ateromatozu). 54.5% pacijenata je imalo uredan nalaz na arterijama Willisovog poligona, a 45.5% je imalo patolo&scaron;ki nalaz (stenozu i difuznu ateromatozu). 5.9% je imalo depresivni poremećaj, 29.7% anksiozni poremećaj, 9.9% neurotski poremećaj i 2% psihotični poremećaj. U odnosu na pol, depresivni poremećaj javlja kod 3% mu&scaron;karaca i 11.4% žena, anksiozni kod 25.8% mu&scaron;karaca i 37.1% žena, neurotski kod 7.6% mu&scaron;karaca i 14.3% žena i psihotični kod 3% mu&scaron;karaca, dok kod žena nije zabeležen. U odnosu na životno doba, kod mlađih od 45 godina depresija nije bila prisutna, anksioznih je bilo 30%, 10% psihotičnih, dok neurotičnih nije bilo. U grupi 46-65 godina depresivnih je bilo 6.9%, anksioznih 22.4%, neurotičnih 12.1%, a psihotičnih 1.7%. U grupi starijih od 65 godina, depresivnih je bilo 6.1%, anksioznih 42.4%, neurotičnih 9.1%, dok psihotičnih nije bilo. Distribucija odgfovora dobijenih na BDI-2 skali ukazivala je na veću učestalost depresivnog poremećaja kod lezija u levoj hemisferi velikog mozga. Distribucija odgovora dobijenih primenom STAI ukazivala je na veću učestalost anksioznog poremećaja kod lezija desne hemisfere. Distribucija odgovora dobijenih primenom CSI ukazivala je na veću učestalost neurotskog poremećaja kod vi&scaron;estrukih lezija. Distribucija odgovora dobijenih primenom PANSS ukazivala je na veću učestalost psihotičnog poremećaja kod lezija desne hemisfere. Upoređivanje lezije na karotidama i psihičkih poremećaja pokazalo je na progresivni porast učestalosti psihičkih poremećaja sa težinom lezije na karotidnim krvnim sudovima, kao i na potpuno odsustvo psihičkih poremećaja kod osoba koje su imale uredan nalaz na karotidama. Praćenje uticaja psihičkih poremećaja (sumarno i pojedinačno) na funkcionalni oporavak pacijenata nakon moždanog udara, nije pokazalo statistički značajan uticaj. Zabeleženo je statistički značajno udruženo pojavljivanje depresivnog i anksioznog, depresivnog i neurotskog i anksioznog i neurotskog poremećaja, bez značajne interakcije navedenih poremećaja sa psihotičnim poremećajem. ZAKLJUČAK: Kod pacijenata sa ishemičnim moždanim udarom najveća je učestalost anksioznog poremećaja, zatim depresivnog poremećaja, a najređe se javlja psihotični poremećaj. Depresivni i anksiozni poremećaj značajno su če&scaron;ći kod žena, dok se psihotični poremećaji isključivo javljaju kod mu&scaron;karaca. Depresivni poremećaj značajno se če&scaron;će javlja u srednjem i starijem životnom dobu, anksiozni poremećaj se če&scaron;će javlja u mlađem i srednjem životnom dobu, dok se psihotične manifestacije javljaju najče&scaron;će u srednjem životom dobu. Depresivni i anksiozni poremećaj jednako se često javljaju kod pacijenata sa teritorijalnim i lakunarnim infarktom, dok se psihotične manifestacije isključivo javljaju kod pacijenata sa teritorijalnim infarktom. Ne postoji značajna korelacija između prisustva faktora rizika za moždani udar i pojave psihičkih poremećaja, iako je upadljivo odsustvo psihičkih poremećaja kod pacijenata bez faktora rizika za moždani udar. Nakon 3 meseca od moždanog udara nije primećena značajnija regresija simptoma psihičkih poremećaja. Anksiozni poremećaj i psihotične manifestacije se statistički značajno če&scaron;će javljaju kod infarkta u desnoj hemisferi, dok za depresivni poremećaj nije potvrđeno statistički značajno če&scaron;će pojavljivanje kod infarkta u levoj hemisferi. Psihički poremećaji kod pacijenata sa moždanim udarom če&scaron;će se javljaju kod pacijenata sa lezijama u karotidnom slivu, &scaron;to se povećava sa težinom lezije i veličinom stenoze. Ne postoji statistički značajna korelacija između lezija krvnih sudova u vertebrobazilarnom slivu i Willisovom poligonu sa pojavom psihičkih poremećaja. Nije dokazan značajan uticaj psihičkih poremećaja na oporavak bolesnika nakon moždanog udara. Dokazan je visok stepen udruženog javljanja depresivnog i anksioznog poremećaja.</p> / <p>INTRODUCTION: Stroke belongs to noninfectious diseases, which are considered the most common diseases of modern man. It is one of the most common causes of mortality and disability in the modern world. The many associated complications of stroke include mental disorders: depression, anxiety and psychotic disorders. Determining the relationship between stroke and mental disorders, as well as enlightening their underlying mechanism, represents a significant contribution to a better understanding of this very frequent disease, and an early treatment of these associated disorders should allow a faster and more complete recovery from stroke. OBJECTIVE: To determine characteristics of mental functioning after ischemic stroke, to determine the impact of lesion localization on development of certain mental disorders after stroke, to determine the impact of vascular status on development of mental disorders, and to determine the correlation between the associated mental disorders and the speed and degree of recovery of general life activities. MATERIALS AND METHODS: The research was conducted as a prospective study that included 101 ischemic stroke patients of both sexes, hospitalized at the Clinic of Neurology in Novi Sad. Data about the course of disease and stroke risk factors was collected and laboratory diagnostics was performed in all patients. All patients underwent brain computed tomography (CT) (or magnetic resonance imaging - MRI), and ultrasound examination of carotid and vertebrobasilar arteries and the circle of Willis. The degree of neurological deficit and functional recovery in the acute phase and at 3-month follow-up were assessed using the National Institute of Health Stroke Severity (NIHSS) scale, the Rankin scale, and the Barthel Index. All patients underwent psychological exploration of the mental status in the acute phase of stroke by using the Beck Depression Inventory 2 (BDI - 2), the State-Trait Anxiety Inventory (STAI), the Positive and Negative Syndrome Scale (PANSS), and the Cornell Services Index (CSI). Follow-up testing with the same tests was performed after 3 months. Statistical analysis included methods of descriptive statistics: tabular presentation of the frequency and percentages in case of nonparametric (nominal or ordinal) variables. Contingency tables were used to present relationships between two variables. In addition, measures of central tendency (arithmetic mean) and measures of dispersion (standard deviation) were used for parametric variables. The chisquared test was used to determine differences between groups for nominal measurement variables, Cramer&rsquo;s V was used to examine association between nominal levels of measurement. Association between interval measurement variables was measured by the Pearson correlation coefficient (r), and significance of differences between arithmetic means of more groups was determined by the analysis of variance (ANOVA). RESULTS: The study included 101 patients, 65.3% male and 34.7% female. The average age of patients was 60.69 years (median=62.00, standard deviation=10.828, statistical error=1.077). Stroke localizations were as follows: the right cerebral hemisphere in 38.6%, the left hemisphere in 34.7%, the cerebellum in 4%, the brainstem in 11.9%, and 10.9% of patients had multiple localizations. In 39.6% of patients, stroke was territorial, and in 59.4% lacunar. The distribution of risk factors for stroke was typical for the study area. Normal carotid arteries were found in 26.7%, 26.7% had diffuse atheromatosis, 27.7% had &lt;70% ACI stenosis, and 18.8% had &gt;70% ACI stenosis. As regards VB circulation, 52.5% had normal findings and 47.5% had pathological findings (stenosis and diffuse atheromatosis). As regards the circle of Willis, 54.5% had normal findings and 45.5% had pathological findings (stenosis and diffuse atheromatosis). Regarding mental functioning, 5.9% had depressive disorder, 29.7% had anxiety disorder, 9.9% had neurotic disorder, and 2% had psychotic disorder. In relation to sex, mental disorders were present as follows: depressive disorder in 3% of men and 11.4% of women, anxiety disorder in 25.8% of men and 37.1% of women, neurotic disorder in 7.6% of men and 14.3% of women, and psychotic disorder in 3% of men and none of women. With respect to age, among patients under 45 years of, age none had depressive disorder, 30% had anxiety disorder, 10% had psychotic disorder, and none had neurotic disorder. In the group of patients aged 46-65 years, 6.9% had depressive disorder, 22.4% had anxiety disorder, 12.1% had neurotic disorder, and 1.7% had neurotic disorder. In the group above 65 years of age, 6.1% had depressive disorder, 42.4% had anxiety disorder, 9.1% had neurotic disorder, and none had psychotic disorder. The distribution of responses obtained on the BDI-2 showed a higher prevalence of depressive disorder in patients with lesions in the left cerebral hemisphere. The distribution of responses obtained on the STAI showed a higher prevalence of anxiety disorder in patients who had lesion of the right hemisphere. The distribution of responses obtained on the CSI showed a higher prevalence of neurotic disorder in those who had multiple lesions. The distribution of responses obtained by the PANSS indicated a higher prevalence of psychotic disorder in those with lesion of the right hemisphere. Comparison of carotid artery lesions and mental disorders showed a progressive increase in the prevalence of mental disorders with increasing severity of the lesions, as well as a complete absence of mental disorders in people who had normal findings on carotids. The follow-up results showed that mental disorders (generally and individually) did not have a statistically significant effect on functional recovery of stroke patients. There were statistically significant comorbidities of depressive disorder and anxiety disorder, depressive disorder and neurotic disorder, and anxiety disorder and neurotic disorder, and no significant interactions of any of these disorders with psychotic disorder. CONCLUSION: In patients with ischemic stroke, anxiety disorder has the highest prevalence, followed by depressive disorder, whereas psychosis is the rarest. Depressive and anxiety disorders are significantly more common in women, while psychotic disorder occurs exclusively in men. Depressive disorder is significantly more common in the middle and old ages, anxiety disorder is more frequent in the younger and middle ages, while psychotic manifestations occur most often in the middle age of life. Depressive and anxiety disorders are similarly prevalent in patients with territorial and lacunar strokes, while psychotic manifestations occur exclusively in patients with territorial stroke. There is no significant correlation between the presence of stroke risk factors and mental disorders, although there is an evident absence of mental disorders in patients without stroke risk factors. Three months after stroke, no significant regression of the symptoms of mental disorders was observed. Anxiety disorder and psychotic manifestations are significantly more common in right hemispheric stroke, while as regards depressive disorder, there is no statistically significant association with left-hemispheric stroke. Mental disorders in stroke patients are more common in those with carotid lesions and increase in severity with increasing severity of lesion and degree of stenosis. There are no statistically significant correlations between lesions in the vertebrobasilar circulation or the circle of Willis and development of mental disorders. No significant impact of mental disorders on recovery from stroke was found. A high prevalence of comorbid depressive and anxiety disorders was proven/confirmed.</p>

Identiferoai:union.ndltd.org:uns.ac.rs/oai:CRISUNS:(BISIS)101562
Date26 September 2016
CreatorsJovanović Aleksandar
ContributorsSlankamenac Petar, Divjak Ivana, Gajić Zoran, Raičević Ranko, Smederevac Snežana, Dickov Aleksandra
PublisherUniverzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet u Novom Sadu, University of Novi Sad, Faculty of Medicine at Novi Sad
Source SetsUniversity of Novi Sad
LanguageSerbian
Detected LanguageUnknown
TypePhD thesis

Page generated in 0.0026 seconds