Return to search

Struktura ličnosti, kognitivni stil, afektivna regulacija i demografske varijable kao prediktori agresivnog ponašanja kod počinilaca krivičnih dela / Structure of personality, cognitive style, emotionregulation and demographic factors as predictorsof aggressive behaviour in offenders

<p>Ekstremni vidovi ispoljavanja agresije u vidu krivičnih dela nasilja su univerzalni<br />fenomeni, prepoznati u svim dru&scaron;tvima i kulturama. Iako se radi o relativno nefrekventnim<br />događajima, trend nasilničkog pona&scaron;anja raste i predstavlja problem od &scaron;ireg dru&scaron;tvenog značaja.<br />Ishod vi&scaron;edecenijskog izučavanja agresivnosti ogleda se u detektovanju velikog broja prediktora<br />agresivnog pona&scaron;anja, pri čemu su se faktori agresivnosti najče&scaron;će izučavali izolovano. Kao<br />referentni okvir za ovo istraživanje poslužio nam je Op&scaron;ti model agresivnosti koji podrazumeva<br />međusobnu interakciju različitih faktora u generisanju agresivnog pona&scaron;anja. Osnovni cilj ovog<br />istraživanja se odnosi na rasvetljavanje glavnih i interaktivnih efekta prediktora, a &scaron;to doprinosi<br />boljem razumevanju uslova pod kojima se povećava ili smanjuje verovatnoća realizacije<br />agresivnog pona&scaron;anja, u kontekstu krivičnih dela.<br />Istraživanjem je obuhvaćeno 200 ispitanika, mu&scaron;kog pola, podeljenih u dve grupe.<br />Kriterijsku grupu činilo je 100 ispitanika koji su bili na izdržavanju kazne u Kazneno popravnom<br />zatvoru u Sremskoj Mitrovici, zbog krivičnog dela nasilja. Kontrolnu grupu činilo je 100<br />ispitnanika koji u svojoj istoriji nisu imali izvr&scaron;eno ni jedno krivično delo. Ispitanici su<br />ujednačeni u odnosu na psihijatrijsku dijagnozu.<br />Organizovan je korelacioni nacrt, a rezultati su obrađeni kroz transferzalnu perspektivu.<br />Ispitivanje interaktivnog uticaja prediktorskih varijabli sprovedeno je putem ispitivanja<br />moderacije.<br />Rezultati istraživanja pokazuju da je na osnovu personolo&scaron;ko-dispozicionih, kognitivnoemocionalnih<br />i socio-emografskih prediktora moguće razlikovati grupu počinilaca krivičnog dela<br />nasilja u odnosu na ispitanike koji nikada nisu počinili krivično delo. Konkretnije, grupu<br />počinilaca krivičnih dela nasilja karakteri&scaron;e vi&scaron;i stepen izraženosti sve tri Eysenck-ove<br />dimenzije, vi&scaron;i stepen sklonosti ka agresivnom pona&scaron;anju, vi&scaron;i stepen izraženosti psihopatske<br />devijacije, dok se po pitanju stepena samopo&scaron;tovanja ne razlikuju u odnosu na kontrolnu grupu.<br />Počinioci krivičnog dela nasilja imaju specifičan kognitivni stil koji je obeležen većim<br />prisustvom agresivnih fantazija, neefikasnom kontrolom agresivnih i neprijatnih misli, većim<br />prisustvom iracionalnih uverenja, uz če&scaron;će kori&scaron;ćenje supresije, kao neadekvatne strategije<br />vi<br />emocionalne regulacije. Takođe, počinioci krivičnog dela potiču iz porodica sa većim stepenom<br />alkoholizma (isključivo oca), u većoj meri su bili izloženi nasilju u formativnom periodu, imaju<br />niži stepen obrazovanja i ređe imaju stalno zaposlenje. Međutim, kada se ovi brojni faktori<br />agresivnosti posmatraju kroz prizmu multivarijatnog modela predikcije, samo mali broj ostvaruje<br />glavni prediktivni doprinos. Izdvojili su se sledeći prediktori: sklonost ka antisocijalnom<br />pona&scaron;anju, samopo&scaron;tovanje, netolerancija životnih događaja, supresija, reprocenjivanje i<br />obrazovni status. Ispitujući interaktivan efekat prediktorskih varijabili i psihopatije, kao<br />moderator varijable, rezultati pokazuju da različit stepen izraženosti subdimenzija psihopatije<br />predstavlja uslov pod kojim personolo&scaron;ko-dispozicione varijable ostvaruju značajan doprinos u<br />prdikciji agresivnog pona&scaron;anja.<br />Uzimajući u obzir da su se kognitivno-emocionalni faktori koji su podložni promeni<br />izdvojili kao značajni prediktori, praktičan cilj istraživanja ogleda se u primeni nalaza<br />istraživanja na proces rehabilitacije počinilaca agresivnih krivičnih dela</p> / <p>Extreme forms of aggression manifestations, in terms of violent crimes, are universal<br />phenomena recognized in all societies and cultures. Although these are relatively small<br />frequency events, the trend of violent behaviour is growing and represents a problem of wider<br />social significance. The result of multiple decades researches of human aggression is the<br />detection of a large number of aggressive behaviour predictors, where the aggression factors<br />were most commonly studied as isolated ones. As a reference framework for this research, the<br />General Aggression Model was used, as it comprehends different factors mutual interaction in<br />generation of aggressive behaviour. The basic aim of this research is to put some more light to<br />the main and interactive predictor effects, which contributes to better understanding of the<br />conditions under which the probability of realization of the aggressive behaviour is rising or<br />lowering, in terms of criminal acts.<br />The research was performed on 200 male subjects divided into two groups. The criteria<br />group was formed out of 100 subjects who are imprisoned in Sremska Mitrovica Penitentiary for<br />violent crimes. The control group was formed out of 100 subjects who do not have a criminal<br />history at all. The subjects are uniform with relation to psychiatric diagnosis.<br />Correlation design was organized and the results were processed through transversal<br />perspective. Examination of the interactive influence of the predictor variables was performed<br />through moderation.<br />Research results show that it is possible to distinguish the group of violence offenders<br />from the group of subjects with no criminal history at all, on the basis of personologicaldispositional,<br />cognitive-emotional and socio-demographical predictors. Specifically, the group of<br />violent offenders is characterized by the higher level of expression of all three Eysenck<br />dimensions, higher level of inclination to aggressive behaviour, higher level of expression of<br />psychopathic deviation, while the level of self-esteem is no different to the control group.<br />Violent offenders have a specific cognitive style which is marked by higher presence of<br />aggressive fantasies, non-efficient control of aggressive and unwanted thoughts, higher presence<br />of irrational beliefs, with more frequent use of suppression as inadequate strategy for emotional<br />viii<br />regulation. Also, violent offenders come from families with higher level of alcoholism (father<br />only), they have been exposed to violence to a bigger extent in their formation period, they have<br />a lower level of education and less frequently have a permanent employment. However, when<br />these numerous factors of aggression are observed through the prism of multivariate model of<br />prediction, only a small number of factors realize the main predictive effect. The following<br />predictors are noted as significant: inclination to antisocial behaviour, self-esteem, low<br />frustration tolerance beliefs, suppression, reappraisal and educational status. Examination of<br />interactive effect of predictor variables and psychopathy, as moderator variable, gives results<br />which show that different degree of expression of psychopathy sub-dimensions represents the<br />condition under which the personological-dispositional variables give significant contribution to<br />aggressive behaviour prediction.<br />Taking into account that the cognitive-emotional factors which are subject of change are<br />shown to be significant predictors, the practical aim of this research is to apply the research<br />results in violent offenders&rsquo; rehabilitation process.</p>

Identiferoai:union.ndltd.org:uns.ac.rs/oai:CRISUNS:(BISIS)94870
Date09 March 2015
CreatorsKolundžija Ksenija
ContributorsGavrilov-Jerković Vesna, Petrović Jelica, Mišić-Pavkov Gordana
PublisherUniverzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, University of Novi Sad, Faculty of Philosophy at Novi Sad
Source SetsUniversity of Novi Sad
LanguageSerbian
Detected LanguageEnglish
TypePhD thesis

Page generated in 0.0028 seconds