Return to search

Školska klima kao korelat rezilijentnosti učenika

<p>&Scaron;kolska klima ima dugu tradiciju proučavanja, vi&scaron;e od 100 godina, odnosno od 1908. godine kada je Perry napisao knjigu Menadžment gradske &scaron;kole u kojoj je započeo sa analiziranjem &scaron;kolskih faktora (esprit de corps) koji imaju uticaja na pona&scaron;anje i uspeh učenika. Ipak, sistematično izučavanje &scaron;kolske klime nije zaživelo sve do pedesetih godina pro&scaron;log veka. Od pedesetih godina do danas javila su se različita određenja &scaron;kolske klime, koja u obzir uzimaju različite objektivne i subjektivne aspekte &scaron;kolskog okruženja. U radu je prihvaćeno određenje &scaron;kolske klime kakvo je dao Haynes sa saradnicima, a to je da je &scaron;kolska klima &bdquo;kvalitet i konzistentnost interpersonalnih interakcija unutar &scaron;kolske zajednice, koji utiču na učenički kognitivni, socijalni i psiholo&scaron;ki razvoj&ldquo;. Pojava izučavanja rezilijentnosti u dru&scaron;tvenim naukama vezuje se za studije dece čiji su roditelji imali &scaron;izofreniju, koje su sproveli Garmezy, Anthony i Rutter kako bi se utvrdilo poreklo i prognoza razvoja psihopatologije. U tim studijama primećeno je da postoji grupa dece koja se tipično razvijaju i uprkos izloženosti rizicima. Takva deca su se opisivala kao nevulnerabilna na stres, da bi se kasnije shvatanje rezilijentnosti pomerilo od nevulnerbilnosti na stres (ili neranjivosti ili nepobedivosti) ka&nbsp; uspe&scaron;noj adaptaciji pod uslovima rizika/stresa/negativnih okolnosti.<br />Sprovedeno istraživanje obuhvatilo je 1524 učenika iz 10 srednjih &scaron;kola i 5 gradova sa teritorije Vojvodine i sprovedeno je sa ciljem da se ispita relacija &scaron;kolske klime i rezilijentnosti učenika. Kori&scaron;ćeni su sledeći instrumenti: Skala rezilijentnosti, Delaware skala &scaron;kolske klime &ndash; verzija za učenike, Upitnik privrženosti &scaron;koli i Skala negativnih životnih događaja koja je kreirana za potrebe ovog istraživanja.<br />Rezultati istraživanja ukazuju da od 7 izdvojenih varijabli &scaron;kolske klime, tri varijable statistički značajno predviđaju intra/interpersonalnu rezilijentnost učenika, i to: odnos učenik &ndash; učenik, jasna očekivanja i vr&scaron;njačko nasilje. Rezultati, takođe, ukazuju da &scaron;kolska klima ostvaruje direktan uticaj na intra/interpersonalnu rezilijentnost učenika, ali i indirektan uticaj preko varijabli privrženosti &scaron;koli (odnos prema &scaron;koli, prihvatanje i odbacivanje). Aktuelni negativni životni događaji ne pokazuju moderatorski efekat na relaciji &scaron;kolske klime i rezilijentnosti učenika, odnosno njihova povezanost ostaje stabilna bez obzira na nivo aktuelnih negativnih životnih događaja.<br />Sprovedeno istraživanje je prvo istraživanje o povezanosti &scaron;kolske klime i rezilijentnosti u Srbiji. Implikacije istraživanja na praksu su vi&scaron;estruke, a pre svega u domenu da se unapređivanjem &scaron;kolske klime može pospe&scaron;iti rezilijentnost učenika i sposobnost pojedinca da adekvatno koristi resurse datog socijalnog okruženja. Obrazovne reforme koje zaista žele da unaprede kvalitet učenja, ali i da promovi&scaron;u vaspitni efekat &scaron;kole, ne treba da zanemare da je &scaron;kolska klima kontinuirano jedan od najistraživanijih &scaron;kolskih fenomena koji ima uticaj na pona&scaron;anje i život svih učesnika &scaron;kolskog života. Kao i svako istraživanje, sprovedeno istraživanje ima određena ograničenja: kori&scaron;ćena je Ungarova skala koja pre svega meri rezilijentnost koja je pozicionirana u relacijama sa okruženjem i u okruženju pojedinca, mereni su samo aktuelni, ali ne i rani negativni životni događaji, i uzorkom je obuhvaćen uzrasno neheterogena populacija učenika. Svakako da bi uklanjanje ovih nedostataka, uključivanje personalnih varijabli i koncipiranje istraživanja longitudinalnog karaktera dalo bolju sliku povezanosti &scaron;kolske klime i rezilijentnosti učenika.</p>

Identiferoai:union.ndltd.org:uns.ac.rs/oai:CRISUNS:(BISIS)113912
Date19 June 2020
CreatorsĐorđić Dejan
ContributorsKnežević-Florić Olivera, Zuković Slađana, Španović Svetlana, Šimonji-Černak Ruženka
PublisherUniverzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, University of Novi Sad, Faculty of Philosophy at Novi Sad
Source SetsUniversity of Novi Sad
LanguageSerbian
Detected LanguageUnknown
TypePhD thesis

Page generated in 0.0019 seconds