Return to search

Varijabilnost filohrona i akumulacije suve materije različitih genotipova pšenice i ječma / Variability of phyllochron and dry matter accumulation in different wheat and barley genotypes

<p>Prinos zrna predstavlja jednu od najznačajnijih i najsloženijih osobina u oplemenjivanju biljaka. Poznavanje razvića, rastenja i akumulacije suve materije, omogućava pravilan odabir genotipova i odgovarajuće tehnologije gajenja. Cilj istraživanja je bio da se izvr&scaron;i ispitivanje filohrona, akumulacije i translokacije suve materije nadzemnog dela biljaka, prinosa zrna i komponenti prinosa, različitih genotipova ozime p&scaron;enice i ječma sejanih u vi&scaron;e rokova setve i vegetacionih sezona. Zatim da se utvrdi odgovarajuća jednačina koja opisuje akumulaciju suve materije i pojavu listova na glavnom stablu ječma i p&scaron;enice u funkciji sume temperatura tokom različitih rokova setve i vegetacionih sezona. U ogled je bilo uključeno po &scaron;est genotipova ozimog dvoredog ječma i ozime p&scaron;enice različitog porekla, pedigrea i agronomskih osobina, sejanih dve sezone u četiri roka setve. Sredinom cvetanja i u punoj zrelosti, uzeto je 10 slučajno odabranih biljaka. Na uzetim biljkama određena je masa pojedinačnih organa i komponente prinosa, kao i translokacija suve materije i doprinos asimilata akumuliranih pre cvetanja u masi zrna. Za utvrđivanje filohrona i ukupnog broja listova, dva puta nedeljno se očitavao broj listova na obeleženim biljkama tokom čitave sezone. Istovremeno se uzimao i uzorak od pet biljaka u cilju praćenja akumulacije suve materije. Sezona, rok setve i sorta su imali značajan uticaj na variranje ukupnog broja listova i filohrona kod ječma i p&scaron;enice. U proseku, sorte ječma su formirale vi&scaron;e listova u odnosu na p&scaron;enicu, dok se p&scaron;enica karakteri&scaron;e dužim filohronom. Kasnija setva dovela je do značajnog smanjenja broja listova i skraćenja filohrona kod obe vrste. U zavisnosti od sezone, roka setve, sorte i njihove interakcije menjala se i biomasa biljaka u cvetanju i prinos zrna. Translokacija suve materije je bila u pozitivnoj korelaciji sa biomasom biljaka u cvetanju. Akumulacija biomase nadzemnog dela biljaka tokom sezone, pratila je tipičan sigmoidni obrazac u svim kombinacijama rokova setve i sorti. Od tri posmatrane nelinearne jednačine, Logistička jednačina se pokazala najprikladnijom za opisivanje akumulacije suve<br />materije tokom sezone kod ječma i p&scaron;enice. Rezultati istraživanja ukazuju na značaj vegetativne mase biljaka u cvetanju, koja predstavlja bitan izvor asimilata za translokaciju u zrno. Ovi rezultati ukazuju da je tokom oplemenjivanja strnih žita, neophodno stvarati genotipove sa većim brojem listova koji bolje nakupljaju biomasu, odnosno genotipove koji će u optimalnom roku setve, imati usklađen fenolo&scaron;ki razvoj sa agroekolo&scaron;kim uslovima u području Panonske nizije.</p> / <p>Grain yield is one of the most important and complex traits in plant breeding. Knowledge about crop development, growth and dry matter accumulation enables the appropriate selection of genotypes and field technology. The aims of this study were to investigate the variability of phyllochron, dry matter accumulation and translocation, grain yield and yield components of various wheat and barley genotypes, in relation to the sowing date and growing season. Furthermore, the goal was to find the equation that would appropriately describe dry matter accumulation and leaf appearance of wheat and barley. Six winter barley and six winter wheat genotypes, characterized by different origin, pedigree and agronomic traits, were sown in two growing seasons across four sowing dates. At the anthesis and physiological maturity, 10 randomly selected plants were manually cut at ground level. Dry mass of different plant organs, yield components, dry matter translocation and contribution of pre-heading dry matter to grain yield were determined. To determine the leaf number and phyllochron, measuring was done according to the Haun scale on three tagged plants per replication three times per week. Also, samples consisting of five plants were collected to determine dry matter accumulation. Growing season, sowing date and variety had significant influence on the final leaf number and phyllochron of wheat and barley. At average, barley varieties had more leaf compared to wheat, while wheat had higher phyllochron values. Late sowing reduced the final leaf number and phyllochron in both barley and wheat. Furthermore, growing season, sowing date, variety and sowing date &times; variety interaction had significant influence on crop biomass at anthesis and grain yield. Dry matter translocation was in positive correlation with dry matter content at anthesis. Dry matter accumulation across growing seasons had a typical sigmoid pattern in every combination of sowing date and variety. Among studied models, the logistic equation was the most appropriate for description of dry matter accumulation in wheat and barley. Results from this study highlight the importance of dry matter content at anthesis, which represent a significant source of assimilates for translocation into the grain. These results indicated that during the selection of small grain cereals, it is necessary to develop genotypes characterized by higher leaf number and increased biomass, i.e. genotypes that in optimal sowing dates, have an adjusted phenological development to the agro-ecological conditions of the Panonian plane.</p>

Identiferoai:union.ndltd.org:uns.ac.rs/oai:CRISUNS:(BISIS)101168
Date28 October 2016
CreatorsMirosavljević Milan
ContributorsMaksimović Ivana, Denčić Srbislav, Putnik-Delić Marina
PublisherUniverzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, University of Novi Sad, Faculty of Agriculture at Novi Sad
Source SetsUniversity of Novi Sad
LanguageSerbian
Detected LanguageUnknown
TypePhD thesis

Page generated in 0.0025 seconds