• Refine Query
  • Source
  • Publication year
  • to
  • Language
  • 2
  • 1
  • Tagged with
  • 3
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • About
  • The Global ETD Search service is a free service for researchers to find electronic theses and dissertations. This service is provided by the Networked Digital Library of Theses and Dissertations.
    Our metadata is collected from universities around the world. If you manage a university/consortium/country archive and want to be added, details can be found on the NDLTD website.
1

Tsenguluso nga ha ndeme yau vha na vhana mutani wa Tshivenda mulovha na namusi

Likhanya, Shonisani 18 September 2017 (has links)
MA (Tshivenda) / M.E.R. MathivhaCentre for African Languages, Arts and Culture / The study explores the value of having children in Tshivenda culture among the Vhavenda in the olden days as well as now. It deals with the value of having children in the Vhavenda culture comparing the olden days and nowadays which includes introduction, the value of children based on their gender. For instance when a boy was born, they would say, he will propagate the surname. When a girl was born, they would say, she has brought wealth to the family because she would get married and move to another family and bring the parental family dowry or cattle. The study will also look into ways in which the Vhavenḓa handles marital problems today within the family as well as issues of having children, that is adoption, surrogacy and artificial insermination.
2

Kubveledzelwe kwa u tambudzwa ha vhafumakadzi nga nyambedzano kha dza bugu dza ḓirama dza TshiVenḓa dzo ṅwalwaho nga vhanna

Ṋesengani, Thinavhuyo Regina 01 1900 (has links)
Text in TshiVenḓa with abstracts in TshiVenḓa and English / The purpose of this study was to contextually describe and analyse how male authors of Tshivenḓa drama books have in their dialogue portrayed female characters in the manner that it may tend to educate or encourage the public to criticize and abuse them in communities and society. In Tshivenḓa literature therefore, some male authors of drama books have tended to misrepresent the characterisation of women. It is presumed that the ways in which women are portrayed in some Tshivenḓa dramas by male authors, tend to normatively educate, socially reproduce and sustain the abuse of women within communities and society in which they live. In most of these drams, male authors have written their bias, contextually depicted women unfairly shown and criticised them in different sorts of ways. The researcher applied the Ethnography of communication, Social constructionism, Feminism and Critical discourse analysis theories. These theories enabled her to understand that language in the hands of authors can be used to reproduce power, dominance, control and power abuse. This led her to focus on related literature which proved that indeed the problem exists. Methodically this is a qualitative descriptive study in which the documentation ‘Document Analysis’ dialogue of seven purposefully selected drama books were considered and data collected. It used Neuman’s (1996) Analytic Comparison which applies the method of agreement and method of difference. When the data was analysed, there emerged themes which carry findings. In brief, the results of this study inter alia show that some male authors of selected Tshivenḓa drama books, described women as weak, poor decision-makers and powerless in communities and society at large. On the other, in the characterisation of men, they show them as social architectures of how women should be seen as depicted, thereby dominated and mistreated objects. It also found that Tshivenḓa culture was misrepresented and incorrectly applied to criticise, dominate, discriminate and justify the abuse of women by husbands and relatives, mainly in-laws. The results also suggest that within the context, male authors socially subject our children (both boys and girls as reader of such books), to indoctrination and social education as unequal partners in society in which they live. / Tshipikwa tshihulwane tsha ino ngudo ho vha u ṱalutshedza na u saukanya nḓila dzine vhaṅwali vha vhanna vha ḓirama dza Tshivenḓa vha shumisa ngadzo nyambedzano u bveledza vhaanewa vha vhafumakadzi uri hu ṱuṱuwedzwe vhadzulapo u vha sasaladza na u vha sathula hune vha ḓiwana vhe hone zwitshavhani. Kha maṅwalwa a Tshivenḓa, vhaṅwe vhaṅwali vha bugu dza ḓirama vha anzela u sa bveledza vhaanewa vha vhafumakadzi nga nḓila i si yone. Zwi dzhiiwa uri nḓila dzine vhafumakadzi vha bveledzwa ngadzo kha ḓirama dza Tshivenḓa dze dza ṅwalwa nga vhanna dzi na u funḓedza, u bveledza na u engedza tshengedzo ya vhafumakadzi hune vha dzula hone na vhukati ha zwitshavha. Kha ḓirama nnzhi, vhaṅwali vha vhanna vha ṅwala vho sendamisa kubveledzele, vha bveledza vhafumakadzi nga nḓila ine vha sathulea lwo kalulaho. Muṱoḓisisi o shumisa thyiori dzo fhambanaho sa ya Nyambedzano ‘Ethnography of communication, ya Vhufhaṱavhuvha ‘Social constructionism, ya Vhulwelambofholowo ha vhafumakadzi ‘Feminism’, na ya Tsaukanyo yo dzhenelelaho ya mafhungo ‘Critical discourse analysis.’ Thyiori hedzi, dzo thusa muṱoḓisisi u pfesesa uri luambo zwanḓani zwa uṅwali lu a kona u shumiswa u bveledza maanḓda, u tsikeledza, u vhusa na u shumisa maanḓa nga nḓila i si yone. Hezwi zwo mu thusa u lumbama kha maṅwalwa o teaho ane khao hei thaidzo ya vha khagala. Ri tshi ya kha Ngona ya ṱhoḓisiso, muṱoḓisisi o shumisa nḓila ya Khwalithethivi he a wana mafhungo nga nḓila ya u sengulusa zwo ṅnwalwaho zwa nyamedzano kha bugu dza sumbe dze a nanguludza zwo bva kha ene muṋe. Ho shumiswa nḓila ya Neuman (1996) ya Tsenguluso yo ṱanḓavhuwaho ‘Analytic comparison’ ine ya shumisa nḓila ya thendelano ‘method of agreement’ na ya phambano ‘method of difference’. Musi mafhungo o no saukanywa, ho bvelela thero dzo hwalaho mawanwa a ṱhoḓisiso. Nga u pfufhifhadza, mawanwa a hei ngudo, o sumba uri vhaṅwe vhaṅwali vha vhanna vha ḓirama dzo nangiwaho vha bveledza vhafumakadzi vhe vhathu vha si na vhuimo, vha sa koni u dzhia tsheo nga vhone vhaṋe nahone vha si na maanḓa hune vha wanala hone na kha zwitshavha. Kha ḽiṅwe sia, musi vha tshi ḓibveledza, vhaṅwali vha vhanna vha tou ḓitakula sa vhomasithesela vhane vha tea u vha na vhukoni ha u bveledza vhafumakadzi, u ralo vha kona-ha u vha ṱana vhe vhane vha tsikeledzwa na u shengedzwa. Zwo ḓo wanala uri na musi zwi tshi ḓa kha mvelele, hunzhi yo shumiswa nga nḓila i si yone saizwi i tshi vho shumiswa u sathula, u tsikeledza, u ṱalula na u khwaṱhisa u shengedzwa ha vhafumakadzi nga vhanna vhavho na mashaka, nga maanḓa vha vhuhadzi sa vhomazwale. Mawanwa a dovha a sumbedza uri zwo ralo, vhaṅwali vha vhanna vha fhaṱa muya kha vhana vhashu (vhatukana na vhasidzana sa vhavhali vha idzi bugu) wa u tou dzivhela na u funza avho vhana uri vhutshiloni hu na vhadzulapo vha vhuimo vhu sa lingani zwitshavhani ngeno zwi si zwone. / African Languages / D. Litt. et Phil. (African Languages)
3

Power management as reflected in some oral prose narratives in Xitsonga : a critical discourse analytical interpretation of communication strategies used by leaders / Vulawuri tanihi leswi byi kombisiweke eka marungula manwana ya tiprosi eka Xitsonga : nxopanxopo wa nhlamuselo ya mbulavulo wa nkoka wa switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiweke hi varhangeri / Ndangulo ya maanda nganetsheloni dzinwe dza phurosa ya sialala ya Xitsonga : thalutshedzo ya tsenguluso ya vhudavhidzani ha tsatsaladzo ya luambo ya ndila dza u davhidzana dzi shumiswaho nga vharangaphanda

Nkwinika, Cordelia 15 November 2020 (has links)
Summaries in English, Tsonga and Venda / Dyondzo yi lavisisa vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ta Xitsonga byo kambisisa swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiwaka hi varhangeri va sweswi eka tisosayiti. Mahungu hinkwawo ya mbulavurisano wa swiharhi na vanhu ya nyikiwile lama kongomisaka eka tinxaka ta vurhangeri na swikili. Marungula ya tiprosi ta Xitsonga lama hlawuriweke na ku dokhumentiwa na marungula hi varhangeri va sweswi ya hlengeletiwile naswona ya xopaxopiwile. Dyondzo yi leteriwile hi Nxopanxopo wa Mbulavulo wa Nkoka, Mbulavurisano wa Vanhu, na maendlelo ya vutitivisi bya Vanhu. Datara yi lulamisiwile hi mitlawa ku ya hi mikhetekanyo leyi hlawuriweke ya switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu. Mavulavulelo ya vanhu lava nga eka swiyimo swa vurhangeri eka marungula ya tiprosi na ya vanhu va sweswi ya hlamuseriwile na ku va ya xopaxopiwile hi ku ya hi maendlelo lama hlawuriweke. Leswi nga kumiwa swi humeserile erivaleni leswaku hakunene, varhangeri va sweswi va kayivela swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano. Milawu ya vurhangeri leyi kambisisiweke leyi languteriweke ku suka eka varhangeri votala va vanhu yi kumiwile yi nga ri kona. Swiyimo swa malawulelo na mafumelo yo biha hi ndlela ya ntirhiso wo ka wu nga ri kahle kumbe nkucetelo swi kombisiwile ku suka eka ku tirhisa switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu hi ndlela yo ka yi nga ri kahle. Makolo, vukari na ku tshembhela eka swa vukhongeri kumbe swikwembu swa le hansi a ku ri swona a swi vanga malawulelo na mafumelo yo biha. Vatirhivotala va xiyimo xa le hansi va hlanganile na ku xanisiwa emimoyeni, ku xanisiwa hi ku vulavula na ku xanisiwa emirini, ku xanisiwa hi swa masangu na ku susiwa eka swiyimo swa vona ehansi ka vulawuri bya varhangeri va vona eka sosayiti. Varhangeri va sweswi va nga dyondza swotala hi swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku suka eka marungula ya tiprosi ta tindzimi ta Afrika, ngopfu-ngopfu marungula ya tiprosi ta Xitsonga. Dyondzo yi humesela erivaleni leswaku ntsheketo wu fuwile hi vutlhari bya swikwembu swa le hansi, lebyi nga pfunaka eka swiphiqo swa vurhangeri bya sweswi. Dyondzo yi nga va na nkoka eka varhangeri na vatirhikulorhi va vona va xiyimo xa le hansi. Swiringanyeto na swibumabumelo swi nyikiwile eka varhangeri va sweswi ku va pfuna ku teka xiboho xo hundzuluxa switirateji swa vona swa mbulavurisano na ku cinca mavulavulelo ya vona. Varhangeri va sweswi va fanele va kopela ku suka eka vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ku kambisisa ku kayivela ka swikili swa vona swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku antswisa mbulavurisano exikarhi ka vona na vatirhikulorhi va vona lava nga eka xiyimo xa le hansi. / Ngudo i todisisa vhutali vhu re hone kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga malugana na khaedu ya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani zwi shumiswaho nga vharangaphanda vha musalauno zwitshavhani. Mafhungo a u rangela malugana na vhudavhidzani ha phukha na ha vhathu o netshedzwa ho sedzwa maitele na zwikili zwa vhurangaphanda. Nganetshelo dzo vhulungwaho na u nanguludzwa dza phurosa ya sialala ya Xitsonga na nganetshelo malugana na vharangaphanda vha musalauno dzo kuvhanganywa dza senguluswa. Ngudo iyi yo disendeka kha ndila dza Tsenguluso ya Vhudavhidzani ha Tsasaladzo, Ngudo ya luambo ho sedzwa zwa u Tshilisana kha Vhudavhidzani na Nzudzanyele ya Vhushaka ha vhathu. Data yo vhekanywa u ya nga zwigwada zwa ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Maitele a u davhidzana a vhaanewa kha vhuimo ha vhurangaphanda kha nganetshelo dza phurosa dza sialala na kha zwitshavha zwa musalauno o talutshedzwa a senguluswa ho d isendekwa nga ndila dzo nangwaho. Mawanwa o dzumbulula uri nangoho, vharangaphanda vha musalauno vha shaya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani. Mirando ya vhurangaphanda yo tolwaho ine ya lavhelelwa kha vharangaphanda vhanzhi vha zwitshavha a vha nayo. Zwiwo zwa ndangulo na u laula zwa u shumisa maanda kha tshivhumbeo tsha u shumisa kana u tutuwedza hu sa vhuedzi zwo vhonala kha tshumiso i si yone ya ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Tseda, tsinyuwo na lutendo lwa vhurereli vhu si hone kana vha kale zwo vha zwiko zwa ndangulommbi na u toda u laula. Vhunzhi ha vhalanda vho vhaisala muyani, kha u amba na u tambudzwa muvhilini, vho tambudzwa kha zwa vhudzekani na u sudzuluswa nga vharangaphanda vhavho tshitshavhani. Vharangaphanda vha musalauno vha nga guda zwinzhi nga ha zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya nyambo dza vharema, zwihulu kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga. Ngudo yo bvukulula uri zwa sialala zwo pfuma nga vhutali ha vha kale, vhune vhu nga thusa malugana na thaidzo dza vhurangaphanda ha musalauno. Ngudo iyi i nga vha ya ndeme kha vharangaphanda na vhalanda vhavho. Madzinginywa na themendelo zwo netshedzwa kha vharangaphanda vha musalauno u vha thusa uri vha kone u tshea malugana na u dzudzanya nga huswa ndila dzavho dza vhudavhidzani, nahone vha kone u shandukisa kuitele kwavho kwa u davhidzana. Vharangaphanda vha muisalauno vha fanela u guda kha vhutali vhu re kha nganetshelo dza phurosa ya sialala vha lulamise tshiimo tsha u shaya havho zwikili zwa ndangulo na nd ila dza vhudavhidzani malugana na u khwinisa vhudavhidzani vhukati havho na vhalanda vhavho. / The study investigates the wisdom embedded in Xitsonga oral prose narratives to address management skills and communication strategies used by current leaders in societies. Background information on animal and human communication is provided with a focus on leadership styles and skills. Selected documented Xitsonga oral prose narratives and narratives about current leaders were collected and analysed. The study is guided by the Critical Discourse Analysis, Interactional Sociolinguistics and Social Constructionist approaches. Data was classified per the selected categories of the verbal and nonverbal communication strategies. Communicative behaviours of characters in leadership positions in the oral prose narratives and those of the current societies were interpreted and analysed based on the selected approaches. Findings revealed that indeed, current leaders lack management skills and communication strategies. Examined leadership principles expected from many societal leaders were found to be non-existent. Cases of power mismanagement and dominance in the form of negative manipulation or influence were identified from their misuse of verbal and nonverbal communication strategies. Greed, anger and defective religious or ancestral beliefs were sources of such power mismanagement and dominance. Most subordinates suffered emotional, verbal and physical abuse, sexual harassment and displacement at the hands of their leaders in the society. Current leaders can learn much about management skills and communication strategies from the African languages oral prose narratives, particularly Xitsonga oral prose narratives. The study reveals that folklore is rich with ancestral wisdom, which can assist in current leadership problems. The study can be valuable to both leaders and their subordinates. Suggestions and recommendations are offered to the current leaders to help them decide on adjusting their communication strategies and ultimately changing their communicative behaviour. Current leaders should take a leaf from the wisdom embedded in oral prose narratives to address their lack of management skills and communication strategies to improve communication between them and their subordinates. / African Languages / D. Litt. et Phil. (African Languages)

Page generated in 0.0298 seconds