• Refine Query
  • Source
  • Publication year
  • to
  • Language
  • 2
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • Tagged with
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • About
  • The Global ETD Search service is a free service for researchers to find electronic theses and dissertations. This service is provided by the Networked Digital Library of Theses and Dissertations.
    Our metadata is collected from universities around the world. If you manage a university/consortium/country archive and want to be added, details can be found on the NDLTD website.
1

Select psychosocial risk factors contributing to domestic violence against women in Tshwane, South Africa

Dreyer, Cherie 11 1900 (has links)
South Africa has among the highest rates of physical and sexual violence against women in the world. Research indicates that understanding the causality of domestic violence is very complex and the measurement of risk factors are deemed challenging. Yet, it is important to understand and identify the risk factors associated with domestic violence to effectively prevent it. This phenomenological research study aimed to investigate the lived experiences of female domestic violence victims and sought to identify risk factors (e.g. alcohol and drug abuse, violence in the family of origin, personality factors, cultural differences, socio-economic factors, and the impact of pregnancy) that may have contributed to the occurrence of domestic violence in their intimate relationships .The participants were selected based on purposive and convenience sampling and also their willingness to participate. The sample consisted of six participants between the ages of 18 – 45 years old, residing in Tshwane, South Africa. The data were obtained through semi-structured interviews. A qualitative methodological design was used to collect and explore information about the participants’ personal experiences with domestic violence. Hycner’s explicitation process was employed to identify the four main themes, namely the participants’ experience of domestic violence; socio economic factors; cultural differences, and domestic violence during pregnancy. Each main theme was comprised of sub-themes. The findings of this study differed slightly in comparison with the existing body of literature that highlight substance abuse as one of the highest risk factors for the occurrence of domestic violence in intimate relationships. In this study, other risk factors such as pregnancy and socio-economic factors played a much bigger role than substance abuse as the key risk factors that contribute to the occurrence of domestic violence. / INingizimu Afrika ingenye yamazwe omhlaba anamazinga aphezulu odlame nokuhlukunyezwa kwabesimame ngokocansi. Ucwaningo lubonisa ukuthi ukuqondisisa izimbangela zodlame lwasekhaya yinto eyisixakaxaka ukuyiqondisisa kanti futhi kuyinselele ukukala izinto ezinobungozi kwabesimame. Kodwa ngisho noma kunjalo, kubalulekile ukuqondisisa kanye nokwazi izinto ezinobungozi ezihambisana nodlame lwasekhaya ukuze lukwazi ukuvinjelwa. Lolu cwaningo oluhlaziya ngaphandle kokuthatha uhlangothi, lunenhloso yokuphenyisisa indlela abantu besimame abangamaxhoba odlame abalubona nolubaphatha ngayo udlame lwasekhaya kanye nokubheka izinto ezinobungozi (ezifana nokusetshenziswa kabi kotshwala nezidakamizwa, udlame emakhaya okuqala abahlukumezi, izinto eziqondene nomuntu siqu, umehluko kwezamasiko, eziphathelene nomnotho nabantu kanye nomphumela ekukhulelweni), okungaba yizinto ezinomthelela kudlame lwasekhaya ebudlelwananeni basekhaya. Abantu ababambe iqhaza kucwaningo bakhethwe ngokulandela isampuli enenhloso yokukhetha abathile abazohlangabezana nenhloso yocwaningo kanye nokuzimisela kwabo ukubamba iqhaza kucwaningo. Isampuli ibinababambi-qhaza abayisithupha abaphakathi kweminyaka engu 18 ukuya kwengu 45 ubudala, okwamanje abahlala eTshwane. I-data itholakala ngokwenza ama-interview ahlelekile kodwa angenamkhawulo kakhulu. Kusetshenziswe idizayini yocwaningo esebenzisa i-qualitative method ukuqoqa nokuthola ulwazi maqondana nezipiliyino zababambi-qhaza kudlame lwasekhaya. Kusetshenziswe inqubo ye-Hycner's explicitation ukuphawula izihloko ezine ezinkulu, ukuyizipiliyoni zababambi-qhaza kudlame lwasekhaya, izinto eziphathelene nabantu nomnotho, umehluko kwezamasiko, udlame lwasekhaya ngesikhathi sokukhulelwa. Isihloko nesihloko esikhulu, besihlukaniswe ngezihlokwana ezincane. Imiphumela yalolu cwaningo yehlukile kancane uma kuqhathaniswa neminye imibhalo ekhona egqamisa ukusetshenziswa kabi kwezidakamizwa njengenye yezinto ezinkulu eziyingozi nembangela yodlame lwasekhaya kanye nakubudlelwane babantu abasondelene kakhulu. Kulolu cwaningo, ezinye izinto eziyizingozi ezifana nokuhlukunyezwa ngesikhathi sokukhulelwa kanye nokuphathelene nabantu nomnotho kunendima enkulu kunokusetshenziswa kabi kwezidakamizwa notshwala njengezinto eziphezulu kakhulu ezinomthelela kudlame lwasekhaya. / Afrika Tshipembe ḽi vhukati ha phimo ya nṱhesa ya khakhathi dza zwa vhudzekani na dza u huvhadza vhafumakadzi kha ḽifhasi. Ṱhoḓisiso i sumbedza uri u pfesesa vhakwameaho nga khakhathi dza mitani zwi a konḓa nga maanḓa na u elwa ha zwiitisi zwa khombo zwi vhonala zwi khaedu vhukuma. Fhedziha, ndi zwa ndeme u pfesesa na u wana zwiitisi zwa khombo zwine zwa tshimbilelana na khakhathi dza miṱani u itela uri dzi kone u thivhelwa. Iyi ndi ngudo ya ṱhoḓisiso nga tshenzhemo yo livhiswaho kha u ṱhoḓisisa tshenzhemo ye vhafumakadzi vho ṱanganaho na khakhathi dza mitani vha tshenzhema na u ṱoda u wanulusa zwithu zwi vhangaho khombo iyi. (zwine zwa nga vha tshumiso ya zwikambi na zwidzidzivhadzi, khakhathi dza murahu muṱani, vhuvha ha muthu, zwiitisi zwa ikonomi ya matshilisano, phambano ya mvelele, u ḓihwala) zwine zwa nga vha zwo livhisa kha u bvelela ha khakhathi dza miṱani kha vhafunani. Vhadzheneli vho tiwa zwo ḓitika nga ndivho nauri vha tsinisa na lutamo lwa u dzhenelela lwa avho vhathu. Sambula yo vhumbwa nga zwipiḓa zwa rathi zwa vhadzheneli vha miṅwaha ya vhukati ha 18 – 45, vhane zwa zwino vha dzula kha ḽa Tshwane. Data yo kuvhanganywa nga kha mbudziso dzi sa langiho kufhindulele. Nḓila ya u tandula ‘qualitative’ yo shumiswa u kuvhanganya na u ṱhaṱhuvha zwidodombedzwa nga ha tshenzhemo dza vhadzheneli nga ha khakhathi dza miṱani. Kuitele kwa Hycner a songo ḓoweleaho kwo shumiswa u wana ṱhoho dza ndeme nṋa; dzine dza vha tshenzhemo ya vhadzheneli nga ha khakhathi dza miṱani, zwiitisi zwa ikonomi ya matshilisano; phambano ya mvelele, na dzikhakhathi dza miṱani nga tshifhinga vho ḓihwala. Ṱhoho khulwane yo vhumbwa nga ṱhoho ṱhukhu. Mawanwa a ngudo iyi a fhambana nyana na mbambedzo na tshivhumbeo tsha maṅwalo ane a vha hone ane a ombedzela tshumiso ya zwidzidzivhadzi sa tshiṅwe tsha tshivhangi tshihulwane tsha khakhathi dza miṱani kha vhushaka ha vhafunani. Kha ngudo iyi, dziṅwe khombo dzi fananho na u ḓihwala na zwiitisi zwa ikonomi ya matshilisano zwi vha zwivhangi zwihulwane u fhira tshumiso ya zwidzidzivhadzi na zwiitisi zwa khombo zwa ndeme zwine zwa vhanga khakhathi dza miṱani. / Psychology / M.A.(Psychology)
2

A comparative study of laws governing domestic violence in Ethiopia and India

Raveendran Nair, K. P. 28 October 2019 (has links)
This study aimed to compare the laws governing domestic violence in Ethiopia and India and to then determine their practical efficacy. Data was collected using in-depth interviews with victims of domestic violence, and an examination of judicial interpretation and findings in domestic violence cases, in both the city of Jimma, South-Western Ethiopia, and the town of Ranni, a district of Kerala in India. A comprehensive literature study was conducted concerning domestic violence against women in India and Ethiopia, international laws, and agreements on violence against women, and international best practices relating to domestic violence legislation and prevention. Ethiopian law governing domestic violence was compared with a similar law in India. The nature, cause, extent, and prevalence of domestic violence in both jurisdictions were identified. The findings of this study indicate various shortcomings in the law governing domestic violence in these two countries, which cause a contravention of international agreements and best practices. It was further found that legislation alone is inadequate to address domestic violence since other social and cultural factors are involved in the phenomenon. The need for enhanced legislation in India and Ethiopia to effectively address domestic violence was identified. Intervention strategies to inform policies and legislative changes in terms of domestic violence in India and Ethiopia are therefore proposed. Finally, this study contributes to the existing body of knowledge on addressing domestic violence in these jurisdictions. / Maikemišetšo a thutelo ye ke go bapetša melao yeo e laolago bošoro ka magaeng go la Ethiopia le India go šupa ge eba melao ye e phethagatšwa ka mokgwa wo o ka thušago go fihlelela dipoelo tše di nyakwago. Tshedimošo e kgobokeditšwe ka mokgwa wa ditherišano tše di tseneletšego le batšwasehlabelo ba itemogetšego bošoro ka magaeng le tlhahlobo ya dikahlolo tša bokgaolakgang tša melato ya bošoro ka magaeng ka toropong ya Jimma, Borwa- Bodikela bja Ethiopia, gammogo le toropo ya Ranni, selete sa Kerala ka go India. Thutelo ya dingwalo ka botlalo e phethagaditšwe ya bošoro ka magaeng kgahlanong le basadi go la India le Ethiopia, melao le ditumelelano tša boditšhabatšhaba ka ga bošoro kgahlanong le basadi le mekgwa ye e amogetšwego boemong bja boditšhabatšhaba go ba ye mekaonekaone ya melao ya bošoro ka magaeng. Melao ya Ethopia yeo e laolago bošoro ka magaeng e bapeditšwe le melao yeo e swanago le yona go la India. Tlhago, seo se hlolago, bogolo le tlwaelo ya tiragalo ya bošoro ka magaeng ka kakaretšo dinageng tše pedi tše di šupilwe. Dikhwetšo tša thutelo ye di bontšha mafokodi a fapanego go melao yeo e laolago bošoro ka magaeng dinageng tše pedi tše ao a dirago gore melao ye e tshele mekgwa ye e amogetšwego boemong bja boditšhabatšhaba go ba ye mekaonekaone. Go lemogilwe gape gore tlhakamolao e nnoši ga e na maatla ao a lekanego go rarolla bošoro ka magaeng, ka ge mabaka a mangwe a setšhaba le setšo a akareditšwe. Tlhokego ya tlhakamolao ya maemo ao a phagamišitšwego ka go India le Ethiopia go lwantšha bošoro ka magaeng e šupilwe. Maano a tsenogare go fa tshedimošo ka melaotshepetšo le diphetogo tša melao ye e tsebišitšwego malebana le bošoro ka magaeng ka go India le Ethiopia ka gorealo a šišintšwe. Mafelelong, thutelo ye e tlaleletša go bontši bja tsebo ye e lego gona ka ga go rarolla bošoro ka magaeng ka go dinaga tše. / Inhloso yalolu cwaningo kwabe kuwukuqhathanisa imithetho elawula udlame lwasekhaya e-Ethiopia kanye nase-India ngenhloso yokuthola ukuthi le mithetho isetshenziswa ngendlela efanele yini. Idatha yaqoqwa ngokuthi kubanjwe izingxoxo ezinohlonze futhi ezijulile nabantu abayizisulu zodlame lwasekhaya futhi kwacutshungulwa kwaphinde kwahlaziywa nezinqumo zenkantolo emacaleni odlame lwasekhaya edolobheni lase-Jimma, eNingizimu- Ntshonalanga Ethiopia, kanye nasedolobheni lase-Ranni, esifundeni sase-Kerala kwelase-India. Kwenziwa ucwaningo lwemibhalo olubanzi mayelana nodlame lwasekhaya olubhekiswe kwabesifazane e-India nase-Ethiopia, futhi kwahlaziywa nemibhalo equkethe imithetho yamazwe ngamazwe kanye nezivumelwano eziphathelene nokunqandwa kodlame olubhekiswe kwabesifazane kanye nemithetho ephuma phambili emhlabeni jikelele, eyisibonelo esihle, yokulwisana nodlame lwasekhaya. Imithetho yase-Ethiopia elawula udlame lwasekhaya yaqhathaniswa nemithetho efanayo kwelase-India. Kwahlonzwa ubunjalo, izimbangela, ububanzi kanye nokusabalala kodlame lwasekhaya kuwo womabili lawa mazwe. Okwatholwa wulolu cwaningo kubonisa amaphutha nokwahluleka okuhlukahlukene emithethweni elawula udlame lwasekhaya kulawa mazwe, okubangela ukuthi le mithetho iphule izinkambiso eziphuma phambili ezibekiwe emhlabeni jikelele eziyisibonelo emazweni amaningi. Kwatholakala futhi nokuthi imithetho iyodwa ayanele ekubhekaneni nodlame lwasekhaya, njengoba zikhona nezinye izinto eziphathelene nenhlalo kanye namasiko ezibandakanyekayo kulokhu. Kwahlonzwa isidingo sokuthi imithetho yenziwe ngcono kwelase-India nase- Ethiopia ukuze kubhekwane nodlame lwasekhaya ngendlela efanele. Ngakho-ke, kwaphakanyiswa amasu okungenelela, okuyiwona azosetshenziswa ekwakheni izinqubomgomo nokwenza izinguquko emithethweni yokulwisana nodlame lwasekhaya e-India nase-Ethiopia. Okokugcina, lolu cwaningo lufaka isandla emthamweni wolwazi olukhona njengamanje mayelana nokubhekana nodlame lwasekhaya kulawa mazwe. / Criminal and Procedural Law / D. Phil. (Criminal Justice)

Page generated in 0.0278 seconds