• Refine Query
  • Source
  • Publication year
  • to
  • Language
  • 2
  • Tagged with
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • About
  • The Global ETD Search service is a free service for researchers to find electronic theses and dissertations. This service is provided by the Networked Digital Library of Theses and Dissertations.
    Our metadata is collected from universities around the world. If you manage a university/consortium/country archive and want to be added, details can be found on the NDLTD website.
1

Power management as reflected in some oral prose narratives in Xitsonga : a critical discourse analytical interpretation of communication strategies used by leaders / Vulawuri tanihi leswi byi kombisiweke eka marungula manwana ya tiprosi eka Xitsonga : nxopanxopo wa nhlamuselo ya mbulavulo wa nkoka wa switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiweke hi varhangeri / Ndangulo ya maanda nganetsheloni dzinwe dza phurosa ya sialala ya Xitsonga : thalutshedzo ya tsenguluso ya vhudavhidzani ha tsatsaladzo ya luambo ya ndila dza u davhidzana dzi shumiswaho nga vharangaphanda

Nkwinika, Cordelia 15 November 2020 (has links)
Summaries in English, Tsonga and Venda / Dyondzo yi lavisisa vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ta Xitsonga byo kambisisa swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiwaka hi varhangeri va sweswi eka tisosayiti. Mahungu hinkwawo ya mbulavurisano wa swiharhi na vanhu ya nyikiwile lama kongomisaka eka tinxaka ta vurhangeri na swikili. Marungula ya tiprosi ta Xitsonga lama hlawuriweke na ku dokhumentiwa na marungula hi varhangeri va sweswi ya hlengeletiwile naswona ya xopaxopiwile. Dyondzo yi leteriwile hi Nxopanxopo wa Mbulavulo wa Nkoka, Mbulavurisano wa Vanhu, na maendlelo ya vutitivisi bya Vanhu. Datara yi lulamisiwile hi mitlawa ku ya hi mikhetekanyo leyi hlawuriweke ya switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu. Mavulavulelo ya vanhu lava nga eka swiyimo swa vurhangeri eka marungula ya tiprosi na ya vanhu va sweswi ya hlamuseriwile na ku va ya xopaxopiwile hi ku ya hi maendlelo lama hlawuriweke. Leswi nga kumiwa swi humeserile erivaleni leswaku hakunene, varhangeri va sweswi va kayivela swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano. Milawu ya vurhangeri leyi kambisisiweke leyi languteriweke ku suka eka varhangeri votala va vanhu yi kumiwile yi nga ri kona. Swiyimo swa malawulelo na mafumelo yo biha hi ndlela ya ntirhiso wo ka wu nga ri kahle kumbe nkucetelo swi kombisiwile ku suka eka ku tirhisa switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu hi ndlela yo ka yi nga ri kahle. Makolo, vukari na ku tshembhela eka swa vukhongeri kumbe swikwembu swa le hansi a ku ri swona a swi vanga malawulelo na mafumelo yo biha. Vatirhivotala va xiyimo xa le hansi va hlanganile na ku xanisiwa emimoyeni, ku xanisiwa hi ku vulavula na ku xanisiwa emirini, ku xanisiwa hi swa masangu na ku susiwa eka swiyimo swa vona ehansi ka vulawuri bya varhangeri va vona eka sosayiti. Varhangeri va sweswi va nga dyondza swotala hi swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku suka eka marungula ya tiprosi ta tindzimi ta Afrika, ngopfu-ngopfu marungula ya tiprosi ta Xitsonga. Dyondzo yi humesela erivaleni leswaku ntsheketo wu fuwile hi vutlhari bya swikwembu swa le hansi, lebyi nga pfunaka eka swiphiqo swa vurhangeri bya sweswi. Dyondzo yi nga va na nkoka eka varhangeri na vatirhikulorhi va vona va xiyimo xa le hansi. Swiringanyeto na swibumabumelo swi nyikiwile eka varhangeri va sweswi ku va pfuna ku teka xiboho xo hundzuluxa switirateji swa vona swa mbulavurisano na ku cinca mavulavulelo ya vona. Varhangeri va sweswi va fanele va kopela ku suka eka vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ku kambisisa ku kayivela ka swikili swa vona swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku antswisa mbulavurisano exikarhi ka vona na vatirhikulorhi va vona lava nga eka xiyimo xa le hansi. / Ngudo i todisisa vhutali vhu re hone kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga malugana na khaedu ya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani zwi shumiswaho nga vharangaphanda vha musalauno zwitshavhani. Mafhungo a u rangela malugana na vhudavhidzani ha phukha na ha vhathu o netshedzwa ho sedzwa maitele na zwikili zwa vhurangaphanda. Nganetshelo dzo vhulungwaho na u nanguludzwa dza phurosa ya sialala ya Xitsonga na nganetshelo malugana na vharangaphanda vha musalauno dzo kuvhanganywa dza senguluswa. Ngudo iyi yo disendeka kha ndila dza Tsenguluso ya Vhudavhidzani ha Tsasaladzo, Ngudo ya luambo ho sedzwa zwa u Tshilisana kha Vhudavhidzani na Nzudzanyele ya Vhushaka ha vhathu. Data yo vhekanywa u ya nga zwigwada zwa ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Maitele a u davhidzana a vhaanewa kha vhuimo ha vhurangaphanda kha nganetshelo dza phurosa dza sialala na kha zwitshavha zwa musalauno o talutshedzwa a senguluswa ho d isendekwa nga ndila dzo nangwaho. Mawanwa o dzumbulula uri nangoho, vharangaphanda vha musalauno vha shaya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani. Mirando ya vhurangaphanda yo tolwaho ine ya lavhelelwa kha vharangaphanda vhanzhi vha zwitshavha a vha nayo. Zwiwo zwa ndangulo na u laula zwa u shumisa maanda kha tshivhumbeo tsha u shumisa kana u tutuwedza hu sa vhuedzi zwo vhonala kha tshumiso i si yone ya ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Tseda, tsinyuwo na lutendo lwa vhurereli vhu si hone kana vha kale zwo vha zwiko zwa ndangulommbi na u toda u laula. Vhunzhi ha vhalanda vho vhaisala muyani, kha u amba na u tambudzwa muvhilini, vho tambudzwa kha zwa vhudzekani na u sudzuluswa nga vharangaphanda vhavho tshitshavhani. Vharangaphanda vha musalauno vha nga guda zwinzhi nga ha zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya nyambo dza vharema, zwihulu kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga. Ngudo yo bvukulula uri zwa sialala zwo pfuma nga vhutali ha vha kale, vhune vhu nga thusa malugana na thaidzo dza vhurangaphanda ha musalauno. Ngudo iyi i nga vha ya ndeme kha vharangaphanda na vhalanda vhavho. Madzinginywa na themendelo zwo netshedzwa kha vharangaphanda vha musalauno u vha thusa uri vha kone u tshea malugana na u dzudzanya nga huswa ndila dzavho dza vhudavhidzani, nahone vha kone u shandukisa kuitele kwavho kwa u davhidzana. Vharangaphanda vha muisalauno vha fanela u guda kha vhutali vhu re kha nganetshelo dza phurosa ya sialala vha lulamise tshiimo tsha u shaya havho zwikili zwa ndangulo na nd ila dza vhudavhidzani malugana na u khwinisa vhudavhidzani vhukati havho na vhalanda vhavho. / The study investigates the wisdom embedded in Xitsonga oral prose narratives to address management skills and communication strategies used by current leaders in societies. Background information on animal and human communication is provided with a focus on leadership styles and skills. Selected documented Xitsonga oral prose narratives and narratives about current leaders were collected and analysed. The study is guided by the Critical Discourse Analysis, Interactional Sociolinguistics and Social Constructionist approaches. Data was classified per the selected categories of the verbal and nonverbal communication strategies. Communicative behaviours of characters in leadership positions in the oral prose narratives and those of the current societies were interpreted and analysed based on the selected approaches. Findings revealed that indeed, current leaders lack management skills and communication strategies. Examined leadership principles expected from many societal leaders were found to be non-existent. Cases of power mismanagement and dominance in the form of negative manipulation or influence were identified from their misuse of verbal and nonverbal communication strategies. Greed, anger and defective religious or ancestral beliefs were sources of such power mismanagement and dominance. Most subordinates suffered emotional, verbal and physical abuse, sexual harassment and displacement at the hands of their leaders in the society. Current leaders can learn much about management skills and communication strategies from the African languages oral prose narratives, particularly Xitsonga oral prose narratives. The study reveals that folklore is rich with ancestral wisdom, which can assist in current leadership problems. The study can be valuable to both leaders and their subordinates. Suggestions and recommendations are offered to the current leaders to help them decide on adjusting their communication strategies and ultimately changing their communicative behaviour. Current leaders should take a leaf from the wisdom embedded in oral prose narratives to address their lack of management skills and communication strategies to improve communication between them and their subordinates. / African Languages / D. Litt. et Phil. (African Languages)
2

Influence of mathematics vocabulary teaching on primary six learners’ performance in geometry in selected schools in the Greater Accra region of Ghana

Orevaoghene, Ngozi Obiageli 12 1900 (has links)
The study investigated the strategies used in teaching geometry in primary six as well as the perception of teachers on geometry vocabulary teaching, how geometry vocabularies were taught and, lastly, how the teaching of geometry vocabulary influenced primary six learners’ performance in geometry. The Van Hiele Theory of geometrical thinking and the Constructivist Theory of learning guided the study. The study conveniently sampled 250 primary 6 learners and 7 primary 6 mathematics teachers from three privately-owned primary schools in the Greater Accra Region of Ghana. It combined quantitative and qualitative approaches, using O1–X–O2 design. Data collection instruments were 5-point Likert type scale questionnaires (one for teachers, one for learners), a pre-test and post-test of basic geometry, and a semi-structured one-on-one audio-recorded interview of a selected number of learners and all seven teachers. An intervention was carried out in-between the pre-test and post-test, where the researcher taught geometry vocabulary to participants. Quantitative data were analysed using tables, charts, and simple tests while the qualitative analysis involved the transcription of interviews that were coded, categorised and themed. The study found that geometry vocabularies were not taught and that the most commonly used strategy for teaching geometry was the drawing of 2-D shapes and models of 3-D objects on the board. The pre-test and post-test scores were analysed using a paired t-test and the results indicated that the intervention had a positive effect. The qualitative and quantitative results confirmed that the teaching of geometry vocabulary improved learners’ performance in geometry. The study developed a prototype lesson plan for teaching 3-D objects, a geometry vocabulary activity sheet, a sample assessment for prisms and pyramids and recommends a curricular reform to inculcate the teaching of geometry vocabulary in the curriculum with a geometry vocabulary list for learners in each year group, as contribution to knowledge in mathematics education. The study recommends further research to investigate the effect of geometry vocabulary teaching on learners’ performance in geometry across all year groups in the primary school. / Dyondzo a yi lavisisa maendlelo lawa ya tirhisiwaka ku dyondzisa geometry ya tidyondzo ta le hansi ta ka ntsevu, mavonelo ya vadyondzisi eka madyondziselo ya marito ya geometry, tindlela leti tirhisiweke ku dyondzisa marito ya geometry xikan’we ni ndlela leyi madyondziselo ya marito ya geometry ya khumbheke matirhelo ya vadyondzi va tidyondzo ta le hansi ta ka ntsevu. Dyondzo ya ndzavisiso yi leteriwile hi ehleketelelo ra Van Heile ra maehleketelelo ra ndlela ya geometry ni ndlela yo dyondzisa leyi pfumelelaka vadyondzi ku vumba vutivi ku nga ri ntsena ku teka vutivi ku suka eka mudyondzisi. Dyondzo ya vulavisisi yi hlawurile vana va 250 va tidyondzo ta le hansi ta ka ntsevu na 7 wa vadyondzisi va tnhlayo ta tidyondzo ta le hansi ta ka ntsevu kusuka eka swikolo swinharhu swo ka swi nga ri swa mfumo e Greater Accra etikweni ra Ghana. Yi hlanganisile qualitative na quantiutative aapproach, yi tirhisa O1–X–O2 design. Switirhisiwa swo hlengeleta data a swi ri swivutiso hi muxaka wa 5-point scale(yin’we ya vadyondizi, yin’we ya vadyondzi), xikambelwana xo rhanga na xo hetelela xa geometry ya masungulo, xikan’we na nkandziyiso wa mburisano wa vanhu vambirhi eka nhlayo ya vadyondzi ni vadzyondzisi hinkwavo va nkombo. Ntirho wo nghenelerisa wu endliwile exikarhi ka xikambelwana xo rhanga ni xo hetelela laha mulavisisi a nga dyondzisa marito ya geometry eka vanhu lava ngheneleleke. Quantitative data yi hleriwile hi ku tirhisa matafula, ti charts ni swikambelwana swo olova kasi vuhleri bya qualitative byi nghenise kutsariwa ka miburisano leyi hundzuluxiweke yi nyika tinhlamuselo leti tumbeleke. Leti vekiweke hi ku ya hi mintlawa ni maendlelo ya tona. Dyondzo ya ndzavisiso yi kume leswaku marito ya geometry a ya dyondzisiwanga ni leswaku maendlelo yo toloveleka ya ku dyondzisa geomeyry i ya drawing ya xivumbeko xa 2-D ni mfanekiso wa nchumu wa 3-D eka bodo. Mbuyelo wa Xikambelwana xo sungula na xo hetelela wu hleriwile hi ku tirhisa t-test (xikambelwana xa T) lexi hlanganisiweke naswona mbuyelo wu komba leswaku maendlelo himkwawo ya vile ni xiave lexinene. Mbuyelo wa Qualitative na Quantitative wu tiyisisile leswaku ku dyondzisiwa ka marito ya geometry swi antswisa matirhelo ya vadyondzi eka dyondzo ya geometry. Dyondzo ya vulavisisi yi antswisile kumbe ku kurisa prototype lesson plan ya ku dyondzisa 3-D objects, sheet ya migingiriko ya marito ya geometry na ku bumabumela circular reform ku dyondzisa madyondziselo ya marito ya geometry eka kharikhulamu leyi ng na nxaxamelo wa marito ya geometry ya vadyondzi eka ntlawa wa lembe na lembe, ta ni hi mpfuneto wa vutivi eka dyondzo ya tinhlayo. Dyondzo ya vulavisisi yi bumabumela leswaku vulavisisi byi ya emahlweni ku lavisisa xiave xa madyondziselo ya marito ya geometry eka matirhelo ya vadzyondzi eka geometry eka malembe ni mintlawa hinkwayo exikolweni xa le hansi. / Thuto ye e nyakisisitse ditsela tseo di somiswago go ruteng ga geometry go mphato wa bo tshelela, temogo ya barutisi go ruteng tlotlontsu ya geometry, tsela yeo ditlotlontsu tsa geometry di rutilwego ka gona go akaretswa le, sa mafelelo, ka mokgwa wo thuto ya tlotlontsu ya geometry e tutueditsego mabokgoni a barutwana ba mphato wa bo tshelela go dithuto tsa geometry. Thuto ya van Hiele ya geometrical thinking le ya constructivist theory of learning di hlahlile thuto ye. Thuto ye e somisitse ga bonolo mohlala wa barutwana ba 250 ba mphato wa 6 le barutisi ba dipalo ba supa ba go ruta mphato wa 6 go tswa dikolong tsa tlase tse tharo tsa go ikema seleteng sa Greater Accra Region of Ghana. Thuto ye e kopantse mekgwa ya bontsi/dipalopalo (quantitative) le boleng (qualitative), go somiswa tlhamo ya O1-X-O2. Didiriswa tsa kgobaketso ya boitsebiso e bile 5-point Likert Type Scale Questionnaire (ye tee ya barutisi, ye tee ya barutwana), moleko wa pele le moleko wa morago wa geometry ya motheo, le poledisano yeo e gatisitswego ya tlhamego ya sewelo (semi-structured) ya barutwana bao ba kgethilwego ga mmogo le barutisi ka moka ba supa. Thekgo e ile ya phethagatswa/fiwa magareng ga moleko wa pele le moleko wa morago moo monyakisisi a rutilego tlotlontsu ya geometry go batseakarolo. Boitsebiso bja bontsi (quantitative data) bo sekasekilwe ka go somisa ditafola, ditshate, le teko e bonolo mola ditshekatsheko tsa boleng (qualitative analysis) di akareditse go ngwalolla dipoledisano tseo di thulagantswego, tsa hlophiwa le go beakanywa ka sehlogo. Thuto ye e itullotse gore ditlotlontsu tsa geometry ga se tsa rutwa ebile mekgwana yeo e somisitswego ya setlwaedi go ruta geometry ebile go thala dibopego tsa 2-D le mehlala ya didiriswa tsa 3-D letlapeng. Dintlha tsa moleko wa pele le moleko wa bobedi di sekasekilwe ka go somisa mokgwa wa go phera moleko wa t (t-test). Dipoelo di supeditse gore thekgo yeo e filwego e bile le khuetso ye botse. Dipoelo tsa bontsi le boleng di netefaditse gore go ruta tlotlontsu ya geometry go kaonafatsa mabokgoni a barutwana dithutong tsa geometry. Nyakisiso ye e tsweleditse lenaneothuto la go dira diteko go ruteng didiritswa tsa 3-D le papetlatshomelo ya tlotlontsu ya geometry gape le go kgothaletsa mpshafatso ya lenaneo-thuto go tsenyeletsa thuto ya tlotlontsu ya geometry ka gare ga lenaneo-thuto gammogo le lelokelelo la tlotlontsu ya geometry ya barutwana go dihlopha tsa mengwageng ka moka. Se e tla ba e le tlaleletso ya tsebo go thuto ya dipalo. Thuto ye e kgothaletsa dinyakisiso tsa go ya pele go nyakolla mafelelo a go ruta tlotlontsu ya geometry go tiro ya, goba dipoelo tsa, barutwana go thuto ya geometry go dihlopha tsa mengwaga ka moka tsa sekolo sa tlase. / Mathematics Education / Ph. D. (Mathematics Education)

Page generated in 0.041 seconds