• Refine Query
  • Source
  • Publication year
  • to
  • Language
  • 2
  • Tagged with
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 2
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • About
  • The Global ETD Search service is a free service for researchers to find electronic theses and dissertations. This service is provided by the Networked Digital Library of Theses and Dissertations.
    Our metadata is collected from universities around the world. If you manage a university/consortium/country archive and want to be added, details can be found on the NDLTD website.
1

Power management as reflected in some oral prose narratives in Xitsonga : a critical discourse analytical interpretation of communication strategies used by leaders / Vulawuri tanihi leswi byi kombisiweke eka marungula manwana ya tiprosi eka Xitsonga : nxopanxopo wa nhlamuselo ya mbulavulo wa nkoka wa switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiweke hi varhangeri / Ndangulo ya maanda nganetsheloni dzinwe dza phurosa ya sialala ya Xitsonga : thalutshedzo ya tsenguluso ya vhudavhidzani ha tsatsaladzo ya luambo ya ndila dza u davhidzana dzi shumiswaho nga vharangaphanda

Nkwinika, Cordelia 15 November 2020 (has links)
Summaries in English, Tsonga and Venda / Dyondzo yi lavisisa vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ta Xitsonga byo kambisisa swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiwaka hi varhangeri va sweswi eka tisosayiti. Mahungu hinkwawo ya mbulavurisano wa swiharhi na vanhu ya nyikiwile lama kongomisaka eka tinxaka ta vurhangeri na swikili. Marungula ya tiprosi ta Xitsonga lama hlawuriweke na ku dokhumentiwa na marungula hi varhangeri va sweswi ya hlengeletiwile naswona ya xopaxopiwile. Dyondzo yi leteriwile hi Nxopanxopo wa Mbulavulo wa Nkoka, Mbulavurisano wa Vanhu, na maendlelo ya vutitivisi bya Vanhu. Datara yi lulamisiwile hi mitlawa ku ya hi mikhetekanyo leyi hlawuriweke ya switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu. Mavulavulelo ya vanhu lava nga eka swiyimo swa vurhangeri eka marungula ya tiprosi na ya vanhu va sweswi ya hlamuseriwile na ku va ya xopaxopiwile hi ku ya hi maendlelo lama hlawuriweke. Leswi nga kumiwa swi humeserile erivaleni leswaku hakunene, varhangeri va sweswi va kayivela swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano. Milawu ya vurhangeri leyi kambisisiweke leyi languteriweke ku suka eka varhangeri votala va vanhu yi kumiwile yi nga ri kona. Swiyimo swa malawulelo na mafumelo yo biha hi ndlela ya ntirhiso wo ka wu nga ri kahle kumbe nkucetelo swi kombisiwile ku suka eka ku tirhisa switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu hi ndlela yo ka yi nga ri kahle. Makolo, vukari na ku tshembhela eka swa vukhongeri kumbe swikwembu swa le hansi a ku ri swona a swi vanga malawulelo na mafumelo yo biha. Vatirhivotala va xiyimo xa le hansi va hlanganile na ku xanisiwa emimoyeni, ku xanisiwa hi ku vulavula na ku xanisiwa emirini, ku xanisiwa hi swa masangu na ku susiwa eka swiyimo swa vona ehansi ka vulawuri bya varhangeri va vona eka sosayiti. Varhangeri va sweswi va nga dyondza swotala hi swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku suka eka marungula ya tiprosi ta tindzimi ta Afrika, ngopfu-ngopfu marungula ya tiprosi ta Xitsonga. Dyondzo yi humesela erivaleni leswaku ntsheketo wu fuwile hi vutlhari bya swikwembu swa le hansi, lebyi nga pfunaka eka swiphiqo swa vurhangeri bya sweswi. Dyondzo yi nga va na nkoka eka varhangeri na vatirhikulorhi va vona va xiyimo xa le hansi. Swiringanyeto na swibumabumelo swi nyikiwile eka varhangeri va sweswi ku va pfuna ku teka xiboho xo hundzuluxa switirateji swa vona swa mbulavurisano na ku cinca mavulavulelo ya vona. Varhangeri va sweswi va fanele va kopela ku suka eka vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ku kambisisa ku kayivela ka swikili swa vona swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku antswisa mbulavurisano exikarhi ka vona na vatirhikulorhi va vona lava nga eka xiyimo xa le hansi. / Ngudo i todisisa vhutali vhu re hone kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga malugana na khaedu ya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani zwi shumiswaho nga vharangaphanda vha musalauno zwitshavhani. Mafhungo a u rangela malugana na vhudavhidzani ha phukha na ha vhathu o netshedzwa ho sedzwa maitele na zwikili zwa vhurangaphanda. Nganetshelo dzo vhulungwaho na u nanguludzwa dza phurosa ya sialala ya Xitsonga na nganetshelo malugana na vharangaphanda vha musalauno dzo kuvhanganywa dza senguluswa. Ngudo iyi yo disendeka kha ndila dza Tsenguluso ya Vhudavhidzani ha Tsasaladzo, Ngudo ya luambo ho sedzwa zwa u Tshilisana kha Vhudavhidzani na Nzudzanyele ya Vhushaka ha vhathu. Data yo vhekanywa u ya nga zwigwada zwa ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Maitele a u davhidzana a vhaanewa kha vhuimo ha vhurangaphanda kha nganetshelo dza phurosa dza sialala na kha zwitshavha zwa musalauno o talutshedzwa a senguluswa ho d isendekwa nga ndila dzo nangwaho. Mawanwa o dzumbulula uri nangoho, vharangaphanda vha musalauno vha shaya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani. Mirando ya vhurangaphanda yo tolwaho ine ya lavhelelwa kha vharangaphanda vhanzhi vha zwitshavha a vha nayo. Zwiwo zwa ndangulo na u laula zwa u shumisa maanda kha tshivhumbeo tsha u shumisa kana u tutuwedza hu sa vhuedzi zwo vhonala kha tshumiso i si yone ya ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Tseda, tsinyuwo na lutendo lwa vhurereli vhu si hone kana vha kale zwo vha zwiko zwa ndangulommbi na u toda u laula. Vhunzhi ha vhalanda vho vhaisala muyani, kha u amba na u tambudzwa muvhilini, vho tambudzwa kha zwa vhudzekani na u sudzuluswa nga vharangaphanda vhavho tshitshavhani. Vharangaphanda vha musalauno vha nga guda zwinzhi nga ha zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya nyambo dza vharema, zwihulu kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga. Ngudo yo bvukulula uri zwa sialala zwo pfuma nga vhutali ha vha kale, vhune vhu nga thusa malugana na thaidzo dza vhurangaphanda ha musalauno. Ngudo iyi i nga vha ya ndeme kha vharangaphanda na vhalanda vhavho. Madzinginywa na themendelo zwo netshedzwa kha vharangaphanda vha musalauno u vha thusa uri vha kone u tshea malugana na u dzudzanya nga huswa ndila dzavho dza vhudavhidzani, nahone vha kone u shandukisa kuitele kwavho kwa u davhidzana. Vharangaphanda vha muisalauno vha fanela u guda kha vhutali vhu re kha nganetshelo dza phurosa ya sialala vha lulamise tshiimo tsha u shaya havho zwikili zwa ndangulo na nd ila dza vhudavhidzani malugana na u khwinisa vhudavhidzani vhukati havho na vhalanda vhavho. / The study investigates the wisdom embedded in Xitsonga oral prose narratives to address management skills and communication strategies used by current leaders in societies. Background information on animal and human communication is provided with a focus on leadership styles and skills. Selected documented Xitsonga oral prose narratives and narratives about current leaders were collected and analysed. The study is guided by the Critical Discourse Analysis, Interactional Sociolinguistics and Social Constructionist approaches. Data was classified per the selected categories of the verbal and nonverbal communication strategies. Communicative behaviours of characters in leadership positions in the oral prose narratives and those of the current societies were interpreted and analysed based on the selected approaches. Findings revealed that indeed, current leaders lack management skills and communication strategies. Examined leadership principles expected from many societal leaders were found to be non-existent. Cases of power mismanagement and dominance in the form of negative manipulation or influence were identified from their misuse of verbal and nonverbal communication strategies. Greed, anger and defective religious or ancestral beliefs were sources of such power mismanagement and dominance. Most subordinates suffered emotional, verbal and physical abuse, sexual harassment and displacement at the hands of their leaders in the society. Current leaders can learn much about management skills and communication strategies from the African languages oral prose narratives, particularly Xitsonga oral prose narratives. The study reveals that folklore is rich with ancestral wisdom, which can assist in current leadership problems. The study can be valuable to both leaders and their subordinates. Suggestions and recommendations are offered to the current leaders to help them decide on adjusting their communication strategies and ultimately changing their communicative behaviour. Current leaders should take a leaf from the wisdom embedded in oral prose narratives to address their lack of management skills and communication strategies to improve communication between them and their subordinates. / African Languages / D. Litt. et Phil. (African Languages)
2

Evaluating the factors that influence fuelwood consumption in households at the Thulamela Local Municipality. South Africa

Netshipise, Lusani Faith 05 1900 (has links)
Text in English with summaries and keywords in English, Venda and Sepedi / Fuelwood remains a crucial source of energy among the vast majority of rural households because of its availability and affordability in comparison with most energy alternatives. Approximately 17 million people in South Africa live in communal lands where fuelwood can be harvested easily and freely by households, with 80% of the overall fuel consumed for domestic purposes extracted from burning fuelwood. The rapid-excess trends of fuelwood consumption – aggravated by population growth, agricultural and household settlement expansions – pose utmost challenges for community development. Overharvesting of fuelwood can result in fuelwood scarcity, loss of biodiversity, excessive land clearance and soil erosion. This study evaluated the factors that influence fuelwood consumption in households at the Thulamela Local Municipality. The study utilised mixed research methods, comprising quantitative and qualitative methods. A semi-structured questionnaire consisting of both closed and open-ended questions was used to collect data from the households. The collected data was mainly qualitative data (nominal and categorical data) and the researcher used the frequency menu to summarise the data and cross tabulation menu in the Statistical Package for Social Scientists (SPSS) version 25. For cross tabulation, the researcher used the Chi-square (χ2) test to measure the degree of association between two categorical variables. If the p-value is less than 0.05, there is a significant association between variables – thus, the variables dependent on each other. The study found that socio-economic characteristics such as monthly income, employment status, gender, educational level of the household head, number of employed household members, energy expenditure and type of occupation play a significant role in the factors that influence fuelwood consumption. As a result of these factors, fuelwood energy is still being used as a primary energy source by most households to meet their domestic needs for cooking and water heating – despite most of them being electrified. Additionally, lack of environmental education, the erratic electricity supply and staggering living conditions which drive widespread poverty in rural areas contribute to the extensive fuelwood consumption among households. The study highlighted the recommendations on mitigation measures that can be used to reduce extensive fuelwood consumption. These recommendations include encouraging the use of renewable energy and modern energy technologies such as biogas and solar energy, together with improved cooking stoves to help reduce overexploitation of natural resources and prevent indoor air pollution which is associated with heart disease and immortality. There is also a need to raise environmental awareness. It is through education that people’s perceptions, attitudes and behaviour regarding fuelwood consumption practices can be changed. The promotion of sustainable development through harvest control and afforestation can significantly reduce deforestation, loss of biodiversity, fuelwood scarcity and soil erosion. / Khuni dzi kha ḓi shumiswa sa tshiko tshihulwane tsha mafulufulu kha miṱa minzhi ya mahayani ngauri dzi a wanala na u swikelelea musi dzi tshi vhambedzwa na dziṅwe nḓila dza mafulufulu. Vhathu vha swikaho miḽioni dza 17 Afrika Tshipembe vha dzula mahayani hune vha kona u reḓa khuni hu si na vhuleme nahone nga mahala, ngeno zwivhaswa zwi swikaho 80% zwi shumiswaho miḓini zwi tshi bva kha khuni. Maitele maṅwe a tshihaḓu a kushumiselwe kwa khuni – a tshi ṋaṋiswa na nga nyaluwo ya vhathu, u engedzea ha vhulimi na vhupo ha vhudzulo – zwi ḓisa khaedu kha mveledziso ya tshitshavha. U reḓa khuni lwo kalulaho zwi nga vhanga ṱhahelelo ya khuni, u xelelwa nga mutshatshame wa zwi tshilaho, u ṱangula mavu na mukumbululo wa mavu. Ngudo iyi yo ḓiimisela u ela zwivhumbi zwi ṱuṱuwedzaho u shumiswa ha khuni miḓini ngei kha Masipala Wapo wa Thulamela. Ngudo yo shumisa ngona dza ṱhoḓisiso dzo ṱanganaho dzi re na ngona khwanthethivi na khwaḽithethivi. Mbudzisambekanywa dzo dzudzanywaho dzi re na mbudziso dza phindulo nthihi na dza phindulo ndapfu dzo shumiswa u kuvhanganya data miḓini. Data yo kuvhanganyiwaho kanzhi ndi yo sedzaho ndeme (ya tshivhalo na khethekanyo) ngeno muṱoḓisisi o shumisa menyu wa tshivhalo tsha zwithu u nweledza data na menyu wa thebulu dzi leluwaho kha Statistical Package for Social Scientists (SPSS) vesheni ya vhu 25. U itela thebulu dzi leluwaho, muṱoḓisisi o shumisa ndingo dza Chi-square (χ2) u ela tshikalo tsha nyelelano vhukati ha zwithu zwivhili zwo fhambanaho. Arali ndeme ya p i ṱhukhu kha 0.05, hu na u elana hu hulwane vhukati ha zwithu zwi vhambedzwaho – zwithu izwi zwi dovha zwa ṱalutshedzana. Ṱhoḓisiso yo wana uri zwiṱaluli zwa ikonomi na matshilisano sa mbuelo ya ṅwedzi, tshiimo mushumoni, mbeu, ḽeveḽe ya pfunzo ya ṱhoho ya muḓi, tshivhalo tsha vhathu vha shumaho muṱani, mbadelo dza fulufulu na mushumo une muthu a u shuma zwi na mushumo muhulwane kha zwithu zwi ṱuṱuwedzaho u shumiswa ha khuni. Nga ṅwambo wa zwithu izwi, khuni dzi kha ḓi shumiswa sa tshiko tshihulwane tsha fulufulu kha miḓi minzhi u swikelela ṱhoḓea dzavho dza hayani dza u bika na u wana u dudedza – naho vhunzhi havho vhe kha muḓagasi. Nṱhani ha izwo, u sa vha na pfunzo ya vhupo, nḓisedzo ya muḓagasi ine ya dzula i tshi shanduka na maga a kutshilele a konḓaho ane a vhanga vhushai ho andaho kha vhupo ha mahayani zwi vhanga u shumiseswa ha khuni miḓini. Ngudo dzo sumbedzisa themendelo kha maga a u lulamisa ane a nga shumiswa u fhungudza u shumiseswa ha khuni. Themendelo idzi dzi katela u ṱuṱuwedza tshumiso ya mafulufulu ḽo vusuludzwaho na thekhinoḽodzhi dza fulufulu dza musalauno sa bayogese na fulufulu ḽa masana a ḓuvha, kathihi na zwiṱofu zwa u bika zwo khwiniswaho u thusa u fhungudza u tambiseswa ha zwiko zwa mupo na u thivhela tshikafhadzo ya muya nga ngomu zwine zwa vhanga vhulwadze ha mbilu na dzimpfu. Hu na ṱhoḓea ya u ita mafulo a zwa vhupo. Ndi nga kha pfunzo hune kuvhonele kwa vhathu, kusedzele kwa zwithu na vhuḓifari havho maelana na kushumiselwe kwa khuni zwa nga shandukiswa. U bveledzwa ha mveledziso i sa nyeṱhi nga kha ndango ya khaṋo na u ṱavhiwa ha miri zwi nga fhungudza vhukuma u fhela ha maḓaka, u lozwiwa ha mutshatshame wa zwi tshilaho, u konḓa ha khuni na mukumbululo wa mavu. / Dikgong tša go bešwa di tšwela pele go ba methopo o bohlokwa wa enetši gareng ga bontši bja malapa a dinagamagaeng ka lebaka la ge di hwetšagala le go se ture ga tšona ge di bapetšwa le mekgwa ye mengwe ya enetši. Tekano ye e ka bago batho ba dimilione tše 17 ka Afrika Borwa ba dula mafelong a magaeng fao dikgong di ka kgonago go rengwa gabonolo le ka tokologo ke malapa a, fao e lego gore 80% ya palomoka ya dibešwa tšeo di šomišwago ka gae di hwetšwago go dikgong. Lebelo leo ka lona dikgong di hwetšago ka lona gore di tle di bešwe – leo le mpefatšwago ke go gola ga setšhaba, temo le go oketšega ga madulo a batho – le tliša ditlhohlo tše kgolo tlhabollong ya setšhaba. Go rema dikgong go fetišiša go ka feletša ka go hlaelela ga tšona, tahlegelo ya phedišano ya diphedi tša mehutahuta, go rema mehlare ka fao go fetišišago le kgogolego ya mobu. Dinyakišišo tše di ikemišeditše go sekaseka mabaka ao a huetšago go šomišwa ga dikgong ka malapeng ka Masepaleng wa Selegae wa Thulamela. Dinyakišišo tše di šomišitše mekgwa ya dinyakišišo ye e hlakantšwego, ye e lego wa dinyakišišo tša bontši le wa dinyakišišo tša boleng. Dipotšišonyakišišo tšeo di beakantšwego ka seripa tše di nago le bobedi dipotšišo tša di nago le dikgetho le dipotšišo tšeo di nyakago gore motho a fe maikutlo a gagwe di šomišitšwe go kgoboketša tshedimošo ka malapeng. Tshedimošo ye e kgobokeditšwego e bile kudu tshedimošo ya boleng (ya dipalo le ya go hlophiwa) gomme monyakišiši o šomišitše menyu wa bokgafetšakgafetša go dira kakaretšo ya tshedimošo le go menyu wa go bea dilo ka dintlha ka Sehlopheng sa Dipalopalo sa Bašomi ba tša Mahlale a Leago (SPSS) bešene ya 25. Go bea dilo ka dintlha, monyakišiši o šomišitše teko ya Chi-square (χ2) go ela bogolo bja kamano magareng ga diphapano tše pedi tša magoro. Ge p-value e le ye nnyane go 0.05, go na le kamano ye bohlokwa magareng ga diphapano – ke gore, diphapano di a hlalošana. Dinyakišišo di hweditše gore dipharologantši tša ekonomi ya setšhaba tša go swana le letseno la kgwedi ka kgwedi, maemo a mošomo, bong, maemo a thuto a hlogo ya lapa, palao ya maloko a ka lapeng ao a šomago, tšhomišo ya tšhelete go enetši le mohuta wa mošomo di raloka tema ye bohlokwa ka mabakeng ao a huetšago go šomišwa ga dikgong. Ka lebaka la mabaka a, enetši ya dikgong e sa šomišwa bjalo ka methopo o bohlokwa wa enetši ke malapa a mantši ka nepo ya go fihlelela dinyakwa tša bona tša ka gae tša go apea le go ruthufatša dintlo – go sa kgathale gore bontši bja tšona ke tša mohlagase. Godimo ga fao, tlhokego ya thuto ya mabapi le tikologo, kabo ya mohlagase ye e sa tshepišego le maemo a bophelo ao a hlobaetšago ao a hlohleletšago bohloki ka dinagamagaeng di tsenya letsogo go tšhomišo ya dikgong go fetišiša ka malapeng. Dinyakišišo di hlagiša ditšhišinyo tša mabapi le go fokotša tšhomišo ya dikgong go fetišiša. Ditšhišinyo tše di akaretšwa go hlohleletša tšhomišo ya mohlagase wa go dirišwa leswa le ditheknolotši tša enetši tša sebjalebjale tša go swana le gase ya tlhago le mohlagse wa sola, gotee le ditofo tša go apea tšeo di kaonafaditšwego ka nepo ya go fokotša go šomiša kudu methopo ya tlhago le go thibela tšhilafatšo ya moya ya ka dintlong e lego seo se amantšhwago le bolwetši bja pelo le mahu. Gape go na le tlhokego ya go tliša temošo ya tša tikologo. Ke ka go diriša thuto fao e lego gore maikutlo a batho, ditebelelo le maitshwaro a bona mabapi le ditiro tša tšhomišo ya dikgong a tlago fetošwa. Tšwetšopele ya tlhabollo ya go ya go iule ka taolo ya go rema dikgong le go bjala mehlare fao go ka fokotšago go rengwa ga mehlare, tahlegelo ya mehutahuta ya diphedi, tlhaelelo ya dikgong le kgogolego ya mobu. / Environmental Sciences / M. Sc. (Environment Management)

Page generated in 0.037 seconds