• Refine Query
  • Source
  • Publication year
  • to
  • Language
  • 15
  • Tagged with
  • 15
  • 14
  • 5
  • 5
  • 5
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • 4
  • About
  • The Global ETD Search service is a free service for researchers to find electronic theses and dissertations. This service is provided by the Networked Digital Library of Theses and Dissertations.
    Our metadata is collected from universities around the world. If you manage a university/consortium/country archive and want to be added, details can be found on the NDLTD website.
1

Shizotipija između vulnerabilnosti za mentalni poremećaj i adaptivnog potencijala: validacija modela benigne shizotipije

Novakov Ivana 11 July 2017 (has links)
<p>Shizotipija podrazumeva sklonost ka neobičnim perceptivnim iskustvima, magijskom mi&scaron;ljenju, socijalnom povlačenju, anhedoniji i dezorganizovanosti na planu mi&scaron;ljenja i pona&scaron;anja. Iz ugla kvazi-dimenzionalnog modela, smatra se da ova odlika ličnosti predstavlja subkliničku formu shizofrenije i da označava vulnerabilnost za razvoj psihotičnog poremećaja. Međutim, zagovornici potpuno dimenzionalnog modela mi&scaron;ljenja su da shizotipija predstavlja neutralnu dimenziju ličnosti na kojoj svi ljudi (a ne samo vulnerabilni pojednici) u većoj ili manjoj meri variraju i koja može biti povezana kako sa mentalnim zdravljem, tako i sa mentalnim poremećajem. Na temelju potpuno dimenzionalnog pristupa, razvio se model &bdquo;benigne&ldquo;, tj. &bdquo;zdrave&ldquo; shizotipije koji oslikava stav da neke osobe, uprkos neobičnim psihičkim doživljajima, mogu imati visoko postignuće na merama blagostanja, kreativnosti i duhovnosti, te biti visoko funkcionalne. Međutim, empirijski nalazi u ovoj oblasti uglavnom su kontradiktorni, a koncept benigne shizotipije i dalje je kontroverzan i u značajnoj meri suprotstavljen tradicionalnim kliničkim shvatanjima. Stoga je primarni cilj ovog rada bila replikacija rezultata koji pokazuju da je u nekliničkoj populaciji moguće registrovati klaster koji odgovara fenomenu benigne shizotipije, te validacija ovog klastera kroz istraživanje relacija sa mentalnim zdravljem, kreativno&scaron;ću, kognitivnim, personalnim i sredinskim varijablama, u cilju pro&scaron;irivanja korpusa znanja o ovom fenomenu.<br />Inicijalno, 775 učesnika prosečne starosti 20.49 godina, pretežno ženskog pola (83.9%) popunilo je Skraćeni revidirani upitnik za procenu shizotipalne ličnosti (SPQ-BR) koji meri interpersonalnu, dezorganizovanu i kognitivno-perceptivnu dimenziju. Na dobijenim skorovima sprovedena je dvoetapna kros-validaciona klaster analiza koja je podržala četvoroklastersko re&scaron;enje. Registrovani su: klaster socijalnog povlačenja, klaster niske shizotipije (sve dimenzije ispod proseka), klaster neobičnih iskustava i klaster visoke shizotipije (sve tri dimenzije visoko izražene). Nakon &scaron;to su iz dalje procedure isključeni ispitanici koji su ostvarili visoke rezultate na skalama socijalne poželjnosti (SSP), psihotičnih simptoma (PDSQ) i nasumičnog odgovaranja, u okviru svakog klastera, nasumično je pozvano 50 ispitanika radi uče&scaron;ća u sveobuhvatnom testiranju. To je rezultiralo konačnim uzorkom od 181 ispitanika, prosečne starosti 20.09 godina, pretežno ženskog pola (87.3%). Ispitanici su individualno popunili opsežnu bateriju testova (Upitnik o socio-demografskim i biografskim podacima, listu kritičnih ajtema sa upitnika PDSQ, Inventar velikih pet (BFI), Tellegenovu skalu apsorpcije (TAS), Kontinuum mentalnog zdravlja &ndash; kratka forma (MHC-SF), Biografski inventar kreativnog pona&scaron;anja (BICB), zadatak fonemske fluentnosti, Test pravljenja traga (TMT), zadatak Brojevi (unapred i unazad) sa VITI-a, zadatke divergentne produkcije), te pro&scaron;li kroz proceduru za merenje meta-kognicija.<br />Sproveden je &chi;2 test, kao i serija ANOVA i MANOVA, radi utvrđivanja razlika između klastera na merenim varijablama. Rezultati su pokazali da klaster niske shizotipije i klaster neobičnih iskustava izve&scaron;tavaju o povoljnijim demografskim i biografskim faktorima, manifestuju povoljniji sklop osobina ličnosti sa upitnika BFI i ostvaruju značajno bolje rezultate na merama blagostanja u odnosu na ostala dva klastera. Ispostavilo se da ispitanici iz klastera neobičnih iskustava imaju manje psihopatolo&scaron;kih simptoma u odnosu na klaster visoke shizotipije, kao i da postižu značajno vi&scaron;e rezultate na meri apsorpcije u odnosu na klaster niske shizotipije, a značajno niže rezultate u poređenju sa klasterom visoke shizotipije. Pronađeno je da ispitanici iz klastera visoke shizotipije ostvaruju značajno lo&scaron;ije postignuće na Brojevima unapred u odnosu na klaster niske shizotipije, te da manifestuju vi&scaron;e maladaptivnih meta-kognicija u odnosu na klaster niske shizotipije i socijalnog povlačenja. Nisu registrovane značajne razlike između klastera na merama kreativnog pona&scaron;anja, divergentnog mi&scaron;ljenja, fonemske fluentnosti i na TMT-u.<br />Rezultati na&scaron;eg istraživanja pokazali su da od tri klastera sa povi&scaron;enim skorovima na dimenzijama shizotipije, klaster neobičnih iskustava u najvećoj meri odgovara benignoj shizotipiji jer pokazuje najadaptivnije karakteristike. Sa druge strane, klaster visoke shizotipije manifestuje najvi&scaron;e indikatora disfunkcionalnosti. Na&scaron;i rezultati pretežno podržavaju koncept benigne shizotipije, pokazujući da pojedine osobe, iako imaju neobična mentalna iskustva i doživljaje, mogu manifestovati visoko blagostanje, povoljan sklop nekliničkih osobina ličnosti, te odlike kao &scaron;to su sklonost ka apsorpciji i duhovnosti, uz povoljne korelate u vidu određenih demografskih i biografskih faktora. Ipak, na&scaron;i rezultati dovode u pitanje dosada&scaron;nje nalaze o povezanosti između shizotipije i kreativnosti, te postavljaju nova pitanja i izazove u vezi sa budućno&scaron;ću koncepta benigne shizotipije.</p>
2

Uticaj pojedinih komponenti zdravlja na kvalitet života starih / Influence of some components of health on the quality of life in the elderly

Ač-Nikolić Eržebet 14 June 2002 (has links)
<p>Kvalitet života u vezi sa zdravljem kod starih je najznačajniji aspekt kvaliteta života uop&scaron;te, a<br />merenje kvaliteta života ima značajno mesto u praksi zdravstvene za&scaron;tite i naučnoistraživačkom<br />radu. Cilj istraživanja je bio da se primenom modifikovanog McMaster Health Index Questionnaire<br />utvrde fizička, socijalna i emotivna dimenzija kvaliteta života starih, kao i da se defini&scaron;e validni<br />instrument za procenu kvaliteta života u vezi sa zdravljem kod starih u na&scaron;im uslovima. Istraživanje<br />je sprovedeno u periodu 1998-2000 u obliku studije preseka, putem anketnog upitnika na uzorku<br />stanovni&scaron;tva Novog Sada starosti 60 i vi&scaron;e godina (n=373). Inicijalni anketni upitnik je poslužio za<br />analizu pojedinih domena zdravlja a iz njega su korelacionim analizama izdvojeni ajtemi za &scaron;est<br />skala: fizičko funkcionisanje, samozbrinjavanje, osećanje u vezi korisnosti u dru&scaron;tvu, osećanja u<br />vezi života, socijalno funkcionisanje i samoprocena. Za svaku skalu i za ukupni indeks kvaliteta<br />života (QOL-OLD indeks) je izračunat transformisani skor (ranga 0-100) kao i uticaj pojedinih<br />skala na ukupni indeks kvaliteta života u odnosu na zdravlje. Indeks kvaliteta života QOL-OLD<br />(ranga 0-100) predstavlja sumarnu numeričku vrednost dobijenu iz svih &scaron;est domena. Za svaku<br />skalu kao i za sumarni Indeks utvrđena je pouzdanost i validnost pomoću svetski prihvaćenih<br />kriterijuma za Cronbach Alpha vrednost. Analizom je izdvojeno &scaron;est skala koje imaju uticaj na<br />kvalitet života starih i utvrđeno je da je uticaj fizičkog zdravlja, posmatran kroz skalu fizičkog<br />funkcionisanja i skalu samozbrinjavanja, dominantan i čini 39,3% u globalnom kreiranju indeksa<br />kvaliteta života. Svaki domen kao i ukupni QOL-OLD indeks je analiziran u odnosu na neke<br />sociodemografske determinante za koje se pokazalo da imaju uticaj na pojedine domene kao i na<br />ukupni kvalitet života u odnosu na zdravlje kod starih. Izdvajanjem ajtema iz modifikovanog<br />McMaster Health Index Questionnaire dobijen je skraćeni i validan upitnik za procenu kvaliteta<br />života starih u populaciji ali iza procenu kvaliteta života kod pojedinaca iste starosti.</p> / <p>Health related quality of life of the elderly is the most important aspect of quality of<br />life concept in general, and it&#39;s measurement has an important place in health care<br />practice and scientific work. The aim of this study was to determine physical, social<br />and emotional dimension of health related quality of life among elderly, using<br />modified McMaster Health Index questionnaire, as well as to construct valid<br />instrument for health related quality of life assessment among elderly for our<br />theritory. Cross sectional study was performed during 1998-2000. through poll, on the<br />Novi Sad population sample aged 60 and above (n=373). Initial questionnaire was<br />used for the purpose of analysis of certain health domains, and by using correlation<br />analysis to extract items for six scales: physical functioning, selfcare, social<br />usefulness, emotions about life, social functioning and self perception. Transformed<br />score (range 0-100) was calculated for each scale separatly and for total health related<br />quality of life index (QOL-OLD) as well as percentage influence of each scale on<br />QOL-OLD index. Health related quality of life index (QOL-OLD) presents summar<br />numeric value calculated from all six domains. For each scale and for QOL-OLD<br />validity and reliability was determined using Cronbach alpha value. Analysis<br />extracted six scales which influence quality of life among elderly, and results showed<br />that physical health, covered with physical functioning scale and selfcare scale, has<br />dominant influence (39,3%) in creating global QOL-OLD index. Each domain and<br />QOL-OLD index was analyzed considering some socio-demographic determinants<br />which showed impact on single domains and on total QOL-OLD index. Extracting<br />items from initial modified McMaster Health Index Questionnaire enabled<br />construction of shortened and valid questionnaire for assessment health related quality<br />of life among elderly in the population but also for individuals of same age.</p>
3

Značaj primene definicije slučaja za unapređenje epidemiološkog nadzora nad hepatitisima B i C / The importance of introducing case definitions for improving epidemiological surveillance of hepatitis B and C

Dakić Zoran 02 February 2017 (has links)
<p>Adekvatni nadzor nad zaraznim bolestima predstavlja aktuelni izazov ne samo kod nas već i u razvijenim zemljama. Savremeni epidemiolo&scaron;ki nadzor nad zaraznim bolestima zasniva se na odgovarajućim definicijama slučaja. Njihova osnovna funkcija je olak&scaron;avanje prepoznavanja određenih bolesti i njihovo registrovanje na jednoobrazan način. Definisanje slučajeva zaraznih bolesti nije jednostavno, jer uključuje kliničke, epidemiolo&scaron;ke i laboratorijske parametre, uz istovremeno očekivanje visoke senzitivnosti i specifičnosti. Ciljevi istraživanja su bili da se utvrdi primenljivost definicija slučaja hepatitisa B i C na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine, te da se utvrdi senzitivnost i specifičnost primenjenih definicija slučaja hepatitisa B i C. Uz postojeći dijagnostički algoritam Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine, uvedena su tri seta definicija hepatitisa B i C: Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) iz 2008. i 2012.godine kao i američkih Centara za kontrolu bolesti (CDC) iz 2012. godine. Istraživanje je sprovedeno na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine i tokom 12 meseci, u skladu sa predloženim definicijama slučaja, identifikovano je 150 ispitanika obolelih od hepatitisa B i C. Utvrđene su sledeće činjenice: preporučene definicije slučaja su primenljive u Republici Srbiji za laboratorijske i kliničke kriterijume, dok uključivanje epidemiolo&scaron;ke povezanosti u definicije slučaja ima malo praktičnog značaja za prijavljivanje hepatitisa; definicije slučaja koje uključuju i obavezno prisustvo kliničkih kriterijuma (najče&scaron;će definicije verovatnog slučaja) imaju nisku senzitivnost, a visoku specifičnost, kao posledica prisustva infekcije i u odsustvu bilo kakvih kliničkih manifestacija; definicije slučaja koje se zasnivaju samo na laboratorijskim kriterijumima imaju maksimalnu senzitivnost i specifičnost.</p> / <p>Adequate surveillance of communicable diseases is the actual challenge, not only in our country but also in developed countries. Modern epidemiological surveillance of communicable diseases is based on the appropriate case definitions. Their main purpose of them is to facilitate the recognition of certain diseases and their registration in a uniform manner. Case definition of communicable diseases is not easy, because it involves clinical, epidemiological and laboratory parameters, along with the expectated high sensitivity and specificity.The objectives of the study were to determine the applicability of the casedefinitions for hepatitis B and C in the Clinic for Infectious Diseases of the Clinical Center of Vojvodina and to determine the sensitivity and specificity of the applied definition of cases of hepatitis B and C. In addition to existing diagnostic algorithm of the Clinic for Infectious Diseases, three sets of hepatitis B and C case definitions were introduced: the European Centre for Disease Prevention and Control in 2008 and 2012 as well as the US Centers for Disease Control in 2012. The study was conducted at the Clinic for Infectious Diseases Clinical Center of Vojvodina over 12 months, and in accordance with the proposed case definitions, 150 patients suffering from hepatitis B and C were identified. We found following facts: recommended case definitions are applicable in the Republic of Serbia for laboratory and clinical criteria, while the inclusion of epidemiological connection between the case definition has little practical significance for reporting hepatitis; case definitions that include the obligatory presence of clinical criteria (most common definition of probable cases) have low sensitivity and high specificity, as a result of the presence of infection in the absence of any clinical manifestations; case definitions that are based solely on laboratory criteria showed maximum sensitivity and specificity.</p>
4

Mentalno zdravlje dece na hraniteljstvu: uloga kvaliteta staranja o detetu od strane hranitelja / Mental health of children in foster care: therole of quality of care provided to children byfoster carers

Šilić Vesna 22 June 2018 (has links)
<p>Istraživanje prikazano ovim radom imalo je za cilj da opi&scaron;e mentalno zdravlje<br />dece na hraniteljstvu ranog &scaron;kolskog uzrasta i da sagleda kakvu ulogu u aktuelnom<br />stepenu njihovog psihosocijalnog funkcionisanja ima kvalitet brige koji im je pružen u<br />hraniteljskoj porodici. Kvaliteta staranja o detetu je konceptualizovan iz okvira teorije<br />afektivne vezanosti kao posvećenost hranitelja detetu na sme&scaron;taju i podrazumeva nivo<br />emocionalne investiranosti i motivisanosti hranitelja da sa detetom uspostavi emotivno<br />blizak, stabilan i trajan odnos.<br />U uzorak istraživanja je uključeno 82 dece na sme&scaron;taju u hraniteljskim<br />porodicama, uzrasta od 5 do 11 godina, koji su &scaron;tićenici Centra za socijalni rad Grada<br />Novog Sada i vi&scaron;e op&scaron;tinskih centara na teritoriji Vojvodine (Novi Bečej, Bačka<br />Topola, Mali Iđo&scaron; i Vrbas), bez ozbiljnijih smetnji u psihomotornom razvoju i koja u<br />aktuelnoj hraniteljskoj porodici borave najmanje dva meseca. U uzorku je podjednak<br />broj dečaka i devojčica, pri čemu dominiraju deca koja su na sme&scaron;taju u standardnim<br />(nesrodničkim) hraniteljskim porodicama (90.2 %), u odnosu na srodničke.<br />Podaci o mentalnom zdravlju dece su prikupljani uz pomoć dve skale za procenu<br />dečije psihopatologije koje su popunjavale hraniteljice: Liste provere dečijeg pona&scaron;anja<br />za decu od 6-18 godina (Child Behavior Checklist for ages 6-18, CBCL/6-18,<br />Achenbah &amp; Reskorla, 2001) i Liste za procenu dece u socijalnoj za&scaron;titi uzrasta od 4-11<br />godina (Assessment Checklist for Children for ages 4-11, ACC, Tarren-Sweeney,<br />2007). Podaci o mentalnom zdravlju su prikupljani i za kontrolni uzorak dece koja<br />odrastaju u biolo&scaron;kim porodicama, ujednačenom po broju, polnoj i uzrasnoj strukturi sa<br />uzorkom dece na hraniteljstvu, kao i u odnosu na pol roditelja koji pruža podatke<br />(majke). Za operacionalizovanje i procenjivanje kvaliteta staranja o detetu od strane<br />hranitelja je kori&scaron;ćen polustrukturirani intervju &ldquo;To je moje čedo&rdquo; (&ldquo;This Is My Baby&rdquo;<br />interview&rdquo;, TIMB, Bates &amp; Dozier, 1998) koji se sastoji od standardizovanih pitanja u<br />vezi hraniteljicinih osećanja prema detetu i njihovog međusobnog odnosa i daje uvid u<br />tri dimenzije: prihvatanja deteta na sme&scaron;taju kao svog (eng. acceptance), posvećenosti u<br />podsticanju njegovog rasta i razvoja bez emotivne &ldquo;zadr&scaron;ke&rdquo; (eng. commitment) i<br />svesnosti o uticaju uspostavljenog odnosa sa detetom na detetov emocionalni i socijalni<br />razvoj, aktuelno i u budućnosti (eng. awareness of influence).<br />Rezultati istraživanja ukazuju da deca na hraniteljstvu u poređenju sa svojim<br />vr&scaron;njacima koji odrastaju u biolo&scaron;kim porodicama, ispoljavaju značajno vi&scaron;e problema<br />mentalnog zdravlja, pri čemu prednjače problemi sa pažnjom, smetnje afektivne<br />vezanosti u vidu nediskriminativnog, pseudozrelog i nesigurnog pona&scaron;anja u<br />5<br />interpersonalnim relacijama, eksternalizujući problemi (agresivno pona&scaron;anje, kr&scaron;enje<br />pravila), abnormalni obrasci ishrane (čuvanje, skladi&scaron;tenje i krađa hrane) i<br />samopovređivanje. Mentalno zdravlje dece je determinisano nepovoljnim razvojnim<br />okolnostima koje prethode sme&scaron;taju ali i kvalitetom brige koja im je pružena u<br />hraniteljskoj porodici, pa se kod dece o kojima brinu hraniteljice visokog nivoa<br />prihvatanja i posvećenosti beleži manje emocionalnih problema, problema u pona&scaron;anju i<br />odnosu sa drugima. Rezultati ukazuju i na moderirajuće efekte kvaliteta staranja, u<br />smislu da je stepen prihvatanja i posvećenosti od strane hraniteljica posebno značajan za<br />decu koja su pre sme&scaron;taja u hraniteljsku porodicu imala visoko rizično iskustvo, čineći<br />ih znatno vulnerabilnijim u okolnostima niskog kvaliteta brige, kao &scaron;to i okolnosti<br />visokog kvaliteta staranja u ovoj grupi dece ostvaruju najintenzivniji protektivni i<br />kompenzatorni efekat.<br />Rezultati su diskutovani u svetlu teorije afektivne vezanosti, u smislu potvrde<br />kvaliteta staranja kao protektivnog činioca koji podstiče rezilijentnost dece i implikacija<br />relevantnih za praksu socijalnog rada u oblasti hraniteljstva.</p> / <p>The purpose of the research presented in this paper is to describe the mental<br />health of children in foster care at early school-age and to analyse the role that the<br />quality of care they receive in foster family plays in the current level of their<br />psychosocial functioning. The quality of child care has been conceptualized from the<br />framework of the attachment theory as the commitment of foster carers to the foster<br />children and it implies a level of emotional investment and motivation of the foster<br />carers to establish an emotionally close, stable and permanent relationship with the<br />child.<br />The research sample involved 82 foster children, aged 5 to 11, who are in the<br />care of the Centre for Social Work of the City of Novi Sad and several municipal<br />centres in the territory of Vojvodina (Novi Bečej, Bačka Topola, Mali Iđo&scaron; and Vrbas),<br />who are without serious difficulties in psychomotor development and who have been<br />with the current foster family for at least two months. The sample included the same<br />number of boys and girls, and the majority were children in standard (non-kinship)<br />foster families (90.2 %), as opposed to kinship foster families.<br />Information about the mental health of the children was collected using two<br />scales for the assessment of psychopathology in children, which were filled out by<br />foster mothers: Child Behaviour Checklist for ages 6-18 (CBCL/6-18, Achenbah &amp;<br />Reskorla, 2001) and Assessment Checklist for Children for ages 4-11 (ACC, Tarren-<br />Sweeney, 2007). Information about the mental health was also collected for the control<br />sample of children who live with biological families, identical in number, gender and<br />age structure with the sample of children in foster care, as well as in relation to the<br />gender of the parent providing the information (mother). In order to operationalize and<br />assess the quality of child care, the research used the semi structured interview &ldquo;This Is<br />My Baby&rdquo; (TIMB, Bates &amp; Dozier, 1998) which contains standardized questions in<br />relation to the foster mother&rsquo;s feelings towards the child and their mutual relationship<br />and it also provides insight into three dimensions: acceptance of foster child as her own,<br />commitment in encouraging their growth and development without emotional<br />&ldquo;reservations&rdquo; and the awareness of influence of the established relationship with the<br />child on the child&#39;s emotional and social development, now and in the future.<br />The results of the research indicate that the children in foster care, as compared<br />to their peers growing up with biological families, display significantly more mental<br />health problems, and the most frequent ones are attention problems, attachment related<br />difficulties in the form of indiscriminate, pseudo mature and insecure interpersonal<br />8<br />behaviours, externalising problems, aggressive and rule-breaking behaviour, eating<br />problems, food maintenance behaviour and self-injury. The mental health of the<br />children is determined by the unfavourable development circumstances prior to<br />placement in foster care, but also by the quality of care that they receive in foster<br />family, and so the children in the care of foster mothers with a high level of acceptance<br />and commitment display fewer emotional, behavioural and interpersonal problems. The<br />results also indicate the moderation effects of the quality of care, in the sense that the<br />level of acceptance and commitment by the foster mothers is of particular significance<br />for the children who had high-risk experience before they were placed in foster family,<br />which made them significantly more vulnerable in the circumstances of low-quality<br />care, just like the circumstances of high-quality care with this group of children<br />produced a more intensive protective and compensatory effect.<br />Results are discussed in the light of the attachment theory, in terms of<br />confirmation of the quality of care as a protective factor which encourages the resilience<br />of children, as well as the implications relevant to the social work practice in the field of<br />foster care.</p>
5

ЕФЕКТИ ИНОВАТИВНИХ МОДЕЛА ШКОЛСКОГ ОДМОРА НА ПСИХОСОМАТСКИ СТАТУС УЧЕНИКА И НАСИЉЕ У ШКОЛИ / EFEKTI INOVATIVNIH MODELA ŠKOLSKOG ODMORA NA PSIHOSOMATSKI STATUS UČENIKA I NASILJE U ŠKOLI / The effects of innovative models of recess on students’ psychosomatic status and violence in school

Kermeci Silvija 24 September 2019 (has links)
<p>Radi obezbeđivanja okruženja koje podstiče zdravlje i zdrave izbore, značajni istraživački napori usmeravaju se u pravcu pronalaženja efektivnih modela promocije fizičke aktivnosti i blagostanja dece tokom boravka u &scaron;koli.<br />Imajući u vidu nedostatak odgovarajućih istraživanja u na&scaron;oj sredini, sprovedeno je istraživanje sa ciljem da se ispitaju efekti dva inovativna modela &scaron;kolskog odmora na psihosomatski status učenika mlađeg &scaron;kolskog uzrasta i nasilje u &scaron;koli.<br />U prvoj interventnoj grupi (I1), ispitanicima su svakodnevno bili dostupni rekviziti za vežbanje, u drugoj interventnoj grupi (I2) je svakodnevno realizovan strukturirani program vežbanja, dok su se ispitanici kontrolne grupe (K) tokom velikog odmora bavili aktivnostima po svom izboru. Intervencije su trajale dva meseca.<br />Pripadnost grupi (I1, I2, K) predstavljala je nezavisnu istraživačku varijablu, dok su zavisne istraživačke varijable bile: fizička aktivnost učenika tokom odmora, morfolo&scaron;ke i motoričke karakteristike učenika, konativne karakteristike (samo-vrednovanje i optimizam), zdravstveni status (izostajanje iz &scaron;kole zbog bolesti) i nasilje u &scaron;koli (učestvovanje učenika u nasilju i izloženost nasilju). Za prikupljanje podataka kori&scaron;ćena je antropometrijska metoda, motoričko testiranje, upitnici (skale), sistematsko posmatranje i analiza &scaron;kolskih dokumenata. Dobijeni podaci obrađeni su odgovarajućim statističkim metodama.<br />Rezultati pokazuju da različiti modeli &scaron;kolskog odmora mogu imati različite efekte na različite aspekte psihosomatskog statusa učenika i nasilje u &scaron;koli. Potrebno je dalje ispitivati modele koji bi bili efektivni u transformaciji psihosomatskog statusa učenika i optimizaciji &scaron;kolske klime.</p> / <p>In order to provide an environment that enhances health and healthy choices, significant research efforts are put in identifying effective models of children&rsquo;s wellbeing and physical activity promotion while in school.<br />Bearing in mind an existing research gap, the study was conducted with an aim to examine effects that two innovative models of recess have on the psycho-somatic status of students and violence in school.<br />In first intervention group (I1), participants were provided with exercise equipment during recess, in the second intervention group (I2) structured exercise program was delivered every day, while participants from the control group (C) have spent recess on their own. The interventions took two months.<br />Group affiliation (I1, I2, C) was the independent variable, and the dependent variables were: students&rsquo; physical activity during recess, anthropometric and motor characteristics, conative characteristics (self-evaluations, optimism), health status (school absences because of medical reasons), school violence (students being perpetrators/victims). Data was gathered by anthropometry, motor testing, questionnaires (scales), observation and school document analysis. The data was analyzed by proper statistical procedures.<br />The results show that different recess models may have different effects on different aspects of students&rsquo; psycho-somatic status and school violence. Further examination of models effective in the transformation of the psycho-somatic status of students and optimization of school climate is needed.</p>
6

Kvalitet života odraslih osoba sa motornim invaliditetom na teritoriji Vojvodine / Quality of life of adult persons with motoric disability in Vojvodina

Šušnjević Sonja 27 November 2015 (has links)
<p>Svetska&nbsp; zdravstvena&nbsp; organizacija&nbsp; defini&scaron;e kvalitet&nbsp; života kao&nbsp; percepciju&nbsp; pojedinca&nbsp; o sopstvenom&nbsp; položaju&nbsp; u&nbsp; životu&nbsp; u&nbsp; kontekstu kulture i sistema vrednosti u kojima živi kao i prema&nbsp;&nbsp; svojim&nbsp;&nbsp; ciljevima,&nbsp;&nbsp; očekivanjima, standardima&nbsp; i&nbsp; interesovanjima.<br />To&nbsp; je&nbsp; &scaron;irok koncept&nbsp; koga&nbsp; čine:&nbsp; fizičko&nbsp; zdravlje&nbsp; pojedinca, psiholo&scaron;ki&nbsp;&nbsp; status,&nbsp;&nbsp; materijalna&nbsp;&nbsp; nezavisnost, socijalni&nbsp; odnosi&nbsp; i&nbsp; njihovi&nbsp; odnosi&nbsp; prema značajnim karakteristikama spolja&scaron;nje sredine. Procenjuje&nbsp; se&nbsp; da&nbsp; preko&nbsp; bilion&nbsp; ljudi&nbsp; živi&nbsp; sa<br />nekim&nbsp; oblikom&nbsp; invaliditeta,&nbsp; &scaron;to čini oko 15% svetske&nbsp; populacije. Prisustvo bilo&nbsp; kakvog telesnog invaliditeta kod osobe može&nbsp; značajno da utiče na njen psihofizički i socijalni razvoj. Procenjivanje&nbsp; uticaja&nbsp; fizičkog&nbsp; invaliditeta&nbsp; na svakodnevni&nbsp;&nbsp; život&nbsp;&nbsp; odslikava&nbsp;&nbsp; kakvo je funkcionisanje i blagostanje te osobe iz dana u dan i u različitim domenima života, &scaron;to&nbsp; zapravo predstavlja procenu kvaliteta života. Istraživanje&nbsp; predstavlja&nbsp; studiju&nbsp; preseka&nbsp; na uzorku&nbsp; od&nbsp; 227&nbsp; odraslih&nbsp; osoba&nbsp; sa&nbsp; motornim invaliditetom&nbsp; u&nbsp; Vojvodini,&nbsp; koji&nbsp; su&nbsp; članovi udruženja osoba sa invaliditetom. Kao instrument istraživanja kori&scaron;ćen je posebno kreiran&nbsp; upitnik&nbsp; za&nbsp; procenu&nbsp; kvaliteta&nbsp; života osoba sa invaliditetom. Osnovni cilj istraživanja je bio da se proceni kvalitet života osoba sa invaliditetom u odnosu na fizičko, socijalno i emocionalno funkcionisanje kod odraslih osoba sa motornim invaliditetom na teritoriji Vojvodine, kao i da se utvrdi postojanje&nbsp; razlike&nbsp; u&nbsp; kvalitetu&nbsp; života u odnosu na nivo obrazovanja,&nbsp; zaposlenost&nbsp; i bračno stanje. Podaci prikupljeni tokom ankete su kontrolisani&nbsp; na validnost, kodirani&nbsp; i&nbsp; uno&scaron;eni&nbsp; u posebno&nbsp; kreiranu&nbsp; bazu&nbsp; podataka.&nbsp; Odabrana&nbsp; su pitanja&nbsp; i&nbsp; formirani&nbsp; domeni/skale&nbsp; (fizičkog, emocionalnog i&nbsp; socijalnog&nbsp; funkcionisanja&nbsp; i samoprocene&nbsp; zdravlja)&nbsp; na&nbsp; osnovu matrica korelacija,&nbsp; ICC&nbsp; i&nbsp; vrednosti Kronbah&nbsp; alfa. Aritmetička&nbsp; vrednost,&nbsp; mediana,&nbsp; standardna devijacija,&nbsp; minimalna&nbsp; i&nbsp; maksimalna&nbsp; vrednost&nbsp; i 95%&nbsp; interval poverenja&nbsp; su&nbsp; izračunate&nbsp; za&nbsp; svaki domen kvaliteta života. Dobijene vrednosti domena i sumarnih skala su komparirane u odnosu na pol i bračno stanje ispitanika,&nbsp; (t-test, Mann-Whitney&nbsp; test),&nbsp; a ANOVA&nbsp; metodom&nbsp; i&nbsp; Kruskal -Wallis&nbsp; testom&nbsp; je vr&scaron;ena komparacija srednjih vrednosti u odnosu na&nbsp; nivo&nbsp;&nbsp; obrazovanja&nbsp; i status zaposlenosti ispitanika. Za&nbsp; sve&nbsp; testove&nbsp; su&nbsp; navedeni&nbsp; nivoi statističke značajnosti (p vrednosti). Studija je uključila 227 osoba sa motornim invaliditetom&nbsp; u&nbsp; Vojvodini,&nbsp; 120&nbsp; mu&scaron;karaca (52,9%) i 107 žena (47,1%). Prosečna&nbsp; starost ispitanika je bila<br />47 godina. U najvećem broju slučajeva uzrok invaliditeta je povreda (33,0%),<br />zatim&nbsp; neurolo&scaron;ko &nbsp; oboljenje&nbsp; (26,0%), urođena bolest&nbsp; (20,7%), te&scaron;ko&nbsp; reumatsko&nbsp; oboljenje (13,7%),&nbsp; cerebrovaskularni&nbsp; inzult &nbsp; (2,6%) i ostala&nbsp; stanja &nbsp; (4%). U pogledu ortopedskih pomagala,&nbsp; invalidska&nbsp; kolica&nbsp; koristi 30,4% ispitanika, &scaron;tap 37, 0%, &scaron;etalicu 3,1%, aparat za podizanje&nbsp; stopala &nbsp; 3,5%,&nbsp; dok&nbsp; ostatak&nbsp; navodi ostalo (&scaron;take, antidekubitusni krevet...). Psihometrijska analiza je pokazala da je za definisanje domena fizičkog funkcionisanja bilo moguće uključiti 5 pitanja iz upitnika, za domen emocionalnog&nbsp; funkcionisanja 10 pitanja&nbsp; a&nbsp; za domen&nbsp; socijalnog&nbsp; funkcionisanja&nbsp; 3&nbsp; pitanja. Skala za svaki domen se kretala u intervalu od 0 do 100. Set od 5 pitanja uključenih u skalu fizičkog funkcionisanja&nbsp; definisali&nbsp; su&nbsp; kapacitet&nbsp; fizičkih sposobnosti. Prosečna vrednost domena fizičkog&nbsp; funkcionisanja&nbsp; za&nbsp; sve&nbsp; ispitanike&nbsp; je iznosila 85, 0&nbsp; (SD=18.9) sa 95%&nbsp; CI u&nbsp; rasponu od 82,6 do 87,5. Utvrđena je statistički značajna razlika za ovaj domen u odnosu na zaposlenost (p=0.067) dok u odnosu na nivo obrazovanja&nbsp; i bračno stanje nema statistički značajne razlike. Set&nbsp; od 10 pitanja&nbsp;&nbsp; uključenih u skalu emocionalnog funkcionisanja definisali su emocionalni&nbsp;&nbsp; status ispitanika. Prosečna vrednost&nbsp; domena emocionalnog &nbsp; funkcionisanja za sve ispitanike je iznosila 62,5 (SD=20,0) sa 95% CI u rasponu od 59,9 do 65,1. Utvrđena je statistički&nbsp; značajna&nbsp; razlika&nbsp; za&nbsp; ovaj&nbsp; domen&nbsp; u odnosu&nbsp; na nivo&nbsp; obrazovanja (p=0.048) dok&nbsp; u odnosu&nbsp; na&nbsp; zaposlenost&nbsp; i&nbsp; bračno&nbsp; stanje nemastatistički značajne razlike. Set od 3&nbsp; pitanja&nbsp; uključenih u skalu socijalnog funkcionisanja definisali su kapacitet socijalnih aktivnosti. Prosečna vrednost domena socijalnog funkcionisanja&nbsp; za&nbsp; sve&nbsp; ispitanike&nbsp; je iznosila 72,0 &nbsp; (SD=27,6)&nbsp; sa&nbsp; 95% CI u&nbsp; rasponu od 68,4 do 75,6. Utvrđena je statistički značajna razlika za ovaj&nbsp; domen&nbsp; u&nbsp; odnosu na nivo obrazovanja (p=0.067)&nbsp; dok u odnosu na zaposlenost i bračno stanje nema statistički značajne razlike.</p> / <p>The&nbsp; World&nbsp; Health&nbsp; Organization&nbsp; defines quality&nbsp; of&nbsp; life&nbsp; (QoL)&nbsp; as&nbsp; &ldquo;an&nbsp; individual&#39;s<br />perception of their position in life in the context of the culture and value systems where they live and&nbsp; in&nbsp; relation&nbsp; to&nbsp; their&nbsp; goals,&nbsp; expectations,&nbsp;standards&nbsp; and concerns.&nbsp; It&nbsp; is&nbsp; a&nbsp; broad&nbsp; concept affected in a complex way by a person&#39;s physical health, &nbsp;psychological&nbsp; state,&nbsp; personal&nbsp; beliefs, social&nbsp; relationships&nbsp; and&nbsp; their&nbsp; relationship&nbsp; to salient features of their environment.&rdquo;<br />Over&nbsp; a&nbsp; billion&nbsp; people&nbsp; are&nbsp; estimated&nbsp; to&nbsp; live with&nbsp; some&nbsp; form&nbsp; of&nbsp; disability.&nbsp; This&nbsp; corresponds to&nbsp; about&nbsp; 15%&nbsp; of&nbsp; the&nbsp; world&#39;s&nbsp; population.&nbsp; The presence&nbsp; of&nbsp; any&nbsp; sort&nbsp; of&nbsp; physical&nbsp; disability&nbsp; in person can significantly influence their physical,<br />mental and social development. The assessment of&nbsp; the&nbsp; effects&nbsp; of&nbsp;a&nbsp; disability&nbsp; on&nbsp; every&nbsp; day,&nbsp; life reflects&nbsp; on&nbsp; the&nbsp; functioning&nbsp; and&nbsp; wealth&nbsp; of&nbsp; a&nbsp;person on daily basis and in various segments of life,&nbsp; that&nbsp; actually&nbsp; represents&nbsp; the&nbsp; assessment&nbsp; of their quality of life. The&nbsp; research&nbsp; represents&nbsp; a&nbsp; cross-sectional&nbsp;study of the sample of 227 adults with motoric disability&nbsp; in&nbsp; Vojvodina,&nbsp; who&nbsp; are&nbsp; registered&nbsp; in associations of people with disability. Especially created questionnaire was used to assess quality of life. The&nbsp; aim&nbsp; of&nbsp; this&nbsp; study&nbsp; was&nbsp; to&nbsp; investigate&nbsp; the&nbsp;relationship&nbsp; between&nbsp; physical&nbsp; (PF),&nbsp; emotional (EF) and social functioning&nbsp;(SF) domain of QoL and education level, employment and having life&nbsp;partner of disabled persons.<br />The&nbsp; data&nbsp; collected&nbsp; during&nbsp; the&nbsp; survey&nbsp; were checked for validity, then coded and entered into a specially created database. Тhe questions were&nbsp;selected,&nbsp; four&nbsp; scales&nbsp; / domains&nbsp; (physical, emotional,&nbsp;&nbsp; social&nbsp;&nbsp; functioning&nbsp;&nbsp; and&nbsp;&nbsp; self assessment of health) were formed based on the correlation&nbsp; matrices,&nbsp; intercorrelation&nbsp; cofficient (ICC) and Crombach alpha values. Mean value,&nbsp;median,&nbsp; standard&nbsp; deviation,&nbsp; minimum&nbsp; and maximum values and 95% of confidence interval wаs calculated for all domain of QoL. The values obtained in the field of physical, emotional and social functioning were compared as&nbsp; per&nbsp; gender&nbsp; and&nbsp; marital&nbsp; status&nbsp; of&nbsp; the participants,&nbsp; using&nbsp; t-test,&nbsp; Mann-Whitney&nbsp; test, ANOVA&nbsp; method&nbsp; and&nbsp; Kruskal&nbsp; Wallis&nbsp; test&nbsp; were used&nbsp; to&nbsp; compare&nbsp; the&nbsp; mean&nbsp; values&nbsp; in&nbsp; respect&nbsp; to level of education and employment status of the respondents.&nbsp; For&nbsp; all&nbsp; the&nbsp; tests,&nbsp; the&nbsp; levels&nbsp; of statistical significance (p) were provided. The study involved 227 adults with motoric disability&nbsp; in&nbsp; Vojvodina,&nbsp; 120&nbsp; men&nbsp; (52.9%)&nbsp; and 107&nbsp; women&nbsp; (47.1%).&nbsp; Average&nbsp; age&nbsp; of&nbsp; the participants&nbsp; was&nbsp; 47&nbsp; years&nbsp; of&nbsp; age.&nbsp; The&nbsp; cause&nbsp; of disability&nbsp; in&nbsp; the&nbsp; largest&nbsp; number&nbsp; of&nbsp; the interviewees&nbsp; were&nbsp; the&nbsp; injury&nbsp; (33.0%),&nbsp; then neurological&nbsp;&nbsp; conditions&nbsp;&nbsp; (26.0%),&nbsp;&nbsp; inborn condition&nbsp; (20.7%),&nbsp; serious&nbsp; rheumatic&nbsp; disease (13.7%), cerebrovascular insult (2.6%) and other (4%).&nbsp; As&nbsp; for&nbsp; the&nbsp; orthopedic&nbsp; tools,&nbsp; wheelchairs are&nbsp; used&nbsp; by&nbsp; 30.4%&nbsp; participants,&nbsp; stick&nbsp; 37.0%, walker&nbsp; is&nbsp; used&nbsp; by&nbsp; 3.1% &nbsp; and&nbsp; the&nbsp; orthoses&nbsp; for elevating&nbsp; feet&nbsp; 3.5%,&nbsp; whereas&nbsp; the&nbsp; rest&nbsp; of&nbsp; the interviewees&nbsp; state&nbsp; other&nbsp; (different&nbsp; orthopedic tools such as crutches, anti decubitus mattresses etc). Psychometric&nbsp; analysis&nbsp; showed&nbsp; that&nbsp; in&nbsp; order to&nbsp; define&nbsp; the&nbsp; domain&nbsp; on&nbsp; physical&nbsp; functioning from the questionnaire applied it was possible to include&nbsp;&nbsp; the&nbsp;&nbsp; 5&nbsp;&nbsp; questions,&nbsp;&nbsp; for&nbsp;&nbsp; emotional functioning domain 10 questions and for domain on social functioning 3 questions. The sum of all selected questions&nbsp; for&nbsp; every&nbsp; domain&nbsp; forms&nbsp; the scale in the range from 0 to 100. The set of five questions stated for the scale of physical&nbsp;&nbsp; functioning&nbsp; indicate the capacity of physical&nbsp; functioning. The&nbsp; average&nbsp; value&nbsp; of PF domain&nbsp; for&nbsp; all&nbsp; the&nbsp; interviewees&nbsp; is 85.0 (SD=18.9) with 95% CI in the range of 82. 6 to 87.5. The&nbsp; difference&nbsp; in&nbsp; regard&nbsp; to employment status (p=0.067) is&nbsp; statistically&nbsp; significant&nbsp; but there&nbsp; is&nbsp; not&nbsp; satisticlly&nbsp; significant&nbsp; difference&nbsp; in regard level of education and marital status. The set of ten questions stated for the scale of emotional&nbsp; functioning. The average&nbsp; value of EF&nbsp; domain&nbsp; for&nbsp; all&nbsp; the&nbsp; interviewees&nbsp; is 62.5 (SD=20.0) with 95% CI in the range of 59.9 to 65.1.&nbsp; The&nbsp; difference&nbsp; in&nbsp; regard&nbsp; to level&nbsp; of education (p=0.048)&nbsp; is&nbsp; statistically&nbsp; significant but there&nbsp; is&nbsp; not satisticlly&nbsp; significant difference in&nbsp; regard&nbsp; to employment&nbsp; status and&nbsp; marital status. The set of three questions stated for the scale of&nbsp; social&nbsp; functioning&nbsp; indicate&nbsp; the&nbsp; capacity&nbsp; of social&nbsp; interaction.&nbsp; The&nbsp; average&nbsp; value&nbsp; of&nbsp; SF domain&nbsp; for&nbsp; all&nbsp; the&nbsp; interviewees&nbsp; is&nbsp; 72.0 (SD=27.6) with 95% CI in the range of 68.4 to 75.6. The&nbsp;&nbsp; difference&nbsp; in&nbsp; regard&nbsp; to the&nbsp; level&nbsp; of education&nbsp; is&nbsp; statistically&nbsp; significant&nbsp; (p&lt;&nbsp; 0.001) but there&nbsp; is&nbsp; not satisticlly&nbsp; significant difference in&nbsp; regard&nbsp; to&nbsp; employment&nbsp; status&nbsp; and marital status.</p>
7

Kvalitet života nakon operacije i medicinske rehabilitacije kuka kod osoba starije životne dobi / Quality of life after hip operation and rehabilitation in elderly patients

Galetić Goran 14 September 2016 (has links)
<p>Cilj: Utvrditi funkcionalni i mentalni status pacijenata pre i posle medicinske rehabilitacije, a nakon operacije kuka kod osoba starije životne dobi primenom standardizovanih upitnika (SF36, Harris hip score, MMS, TUG, FES-I) . Materijal i metod:Istraživanje je bilo prospektivno i uzorak je činilo 96 pacijenata sa prethodnom operacijom kuka koji su u toku 18 meseci, od januara 2014., bili u rehabilitacionom programu na Klinici za medicinsku rehabilitaciju KCV. Kod svih pacijenata je registrovan: pol i starosna dob, kao i uzrok odnosno vrsta operativnog zahvata. Pacijenti su pregledani i anketirani sa svih 5 upitnika u tri vremenska trenutka: pre samog početka rehabilitacionog tretmana i na 3 i 6 meseci posle. SF-36 je generički merni obrazac koji se koristi za procenu kvaliteta života. Harris Hip Score (HHS) predstavlja merni instrument za procenu funkcionalnih parametara. Mini Mental State (MMS) se koristi kod procene mentalnog statusa. Timed Up and Go Test (TUG) je efikasan metod procene pokretljivosti i funkcije lokomotornog sistema kod starijih pacijenata. Falls Efficacy Scale- International (FES-I) je test kojim se meri stepen zabrinutosti od pada. Metodom ponovljenih merenja analizirana su stanja pacijenata pre i posle medicinske rehabilitacije. Izvr&scaron;ena je i korelaciona analiza kori&scaron;ćenih upitnika, kao i univarijantna analiza u odnosu na vrstu operacije. Rezultati:Nakon medicinske rehabilitacije posle operacije kuka kod osoba starije životne dobi je značajno bolji ukupni fizički skor SF36: 29,0 / 38,7 / 46,3; kao i vrednost HHS skora 50,2 / 63,4 / 76,3; i TUG testa 31,3s / 19,6s / 13,6s; (pre rehabilitacije, 3m i 6m respektivno). Postoje statistički značajne korelacije ukupnog fizičkog domena SF36 i vrednosti Harris Hip, TUG i FES-I, kao i ukupnog mentalnog domena SF36 i MMS skora. Zadovoljstvo pacijenata rehablitacionim tretmanom je u korelaciji sa vrednostima funkcionalnih testova (Harris Hip Score), testom ustani kreni (TUG) i ukupnim fizičkim domenom upitnika SF36, kao i sa skorom FES-I. Zaključci: Kvalitet života i funkcionalna sposobnost operisanih pacijenata nakon medicinske rehabilitacije je značajno bolja kako u komparaciji stanja na tri meseca i na početku rehabilitacije tako i u komparaciji stanja na 6 meseci u odnosu na stanje na 3 meseca.</p> / <p>Objective: To determine the functional and mental status of patients before and after medical rehabilitation after hip surgery in elderly by using standardized questionnaires (SF36, Harris hip score, MMS, TUG, FES-I). Materials and methods:The study was prospective and the sample consisted of 96 patients with previous hip surgery that during the 18 months from January 2014, was in a rehabilitation program at the Department of medical rehabilitation KCV. For all patients registered sex and age, as well as the cause and type of surgery.Patients are screened and interviewed with all 5 of the questionnaire in three time points: before the start of the rehabilitation treatment and at 3 and 6 months after. SF-36 is a generic form that measurement is used to assess the quality of life. Harris Hip Score (HHS) is a measuring instrument for the assessment of functional parameters. Mini Mental State (MMS) used in the assessment of mental status. Timed Up and Go Test (TUG) is an effective method of evaluating the mobility and function of the musculoskeletal system in older patients.Falls Efficacy Scale- International (FES-I) is a test that measures the level of concern of falling. Method of repeated measurements were used to analyse condition of patients before and after medical rehabilitation. There was also a correlation analysis of used questionnaires, as well as the univariate analysis in relation to the type of surgery. Results: After medical rehabilitation after surgery of the hip in the elderly is significantly better overall physical SF36 score: 29.0 / 38.7 / 46.3; as well as the value of the HHS score of 50.2 / 63.4 / 76.3; and the TUG test 31,3s / 19,6s / 13,6s; (before rehabilitation, 3m and 6m respectively). There are statistically significant correlations of total physical domain SF36 and values Harris Hip, TUG and the FES-I, and the overall mental domain of SF36 and MMS score. Patient satisfaction with rehabilitation treatment is correlated with the values of functional tests (Harris Hip Score) test Up and go (TUG) and total physical domain SF36 questionnaires, as well as the FES-I. Conclusion: Quality of life and functional capacity of treated patients after medical rehabilitation significantly improved both in comparison to the situation in three months and at the beginning of rehabilitation as well as in comparison at 6 months compared to 3 months.</p>
8

Multidimenzionalni pristup u proceni stanja oralnog zdravlja odraslog stanovništva Srbije / A multidimensional approach to oral health assessment of adult population in Serbia

Čanković Dušan 30 September 2016 (has links)
<p>Oralno zdravlje predstavlja stanje zdravlja svih anatomskih i funkcionalnih delova usne duplje, jedan je od osnovnih elemenata blagostanja i važan pokazatelj kvaliteta života stanovni&scaron;tva. Podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazuju da je 15-20% svetskog stanovni&scaron;tva srednje životne dobi (starosti od 35 do 44 godine) pod rizikom od gubitka zuba, a oko 30% stanovni&scaron;tva starosti od 65 do 74 godine nema svoje zube. Oboljenja usta i zuba su jedan od vodećih javno zdravstvenih problema 21. veka u svetu i nalaze se na 4. mestu po visini tro&scaron;kova. Osnovni cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi stanje oralnog zdravlja odraslog stanovni&scaron;tva Srbije starosne dobi 20 i vi&scaron;e godina i evaluiraju činioci koji na njega utiču. Istraživanje predstavlja deo nacionalne studije &ldquo;Istraživanje zdravlja stanovnika Srbije&rdquo; za 2013. godinu Ministarstva zdravlja Republike Srbije, koja je sprovedena u vidu studije preseka na reprezentativnom uzorku od 13690 ispitanika (53,8% žene i 46,2% mu&scaron;karci). U istraživanju su kori&scaron;ćene tri vrste upitnika koji su dizajnirani u skladu sa upitnikom Evropskog istraživanja zdravlja. Svaki ispitanik stariji za jednu godinu ima 8% veću &scaron;ansu da svoje oralno zdravlje oceni kao lo&scaron;e (OR=1.08; 95% IP=(1.07-1.09); p=0,000). Ispitanici sa blagim depresivnim simptomima i depresivnim poremećajima imaju 2,04 odnosno 3,48 puta veću &scaron;ansu da svoje oralno zdravlje ocene kao lo&scaron;e u odnosu na ispitanike koji nisu depresivni (OR=2.04; 95% IP=(1.28-3.26); p=0,003) (OR=3.48; 95% IP=(1.14-10.59); p=0,028). Žene imaju 30% veću &scaron;ansu da pripadnu povoljnoj kategoriji poseta stomatologu u odnosu na mu&scaron;karce (OR=0.70; 95% IP=(0.63-0.78); p=0,000). Ispitanici sa nižim i srednjim obrazovanjem imaju 5,70 odnosno 2,45 puta veću &scaron;ansu da svoje zube operu povremeno u odnosu na visoko obrazovane (OR=5.70; 95% IP=(4.35-7.48); p=0,000) (OR=2.45; 95% IP=(1.91-3.13); p=0,000). Ispitanici najsiroma&scaron;nijeg sloja imaju 4,88, siroma&scaron;nog sloja 3,73, srednjeg sloja 2,52 i bogatog sloja 2,01 put veću &scaron;ansu da izgube 10 i vi&scaron;e zuba u odnosu na najbogatiji sloj (OR=4.88; 95% IP=(2.95-8.08); p=0,000) (OR=3.73; 95% IP=(2.42-5.75); p=0,000) (OR=2.52; 95% IP=(1.69-3.76); p=0.000) (OR=2.01; 95% IP=(1.38-2.91); p=0,000). Biv&scaron;i pu&scaron;ači i pu&scaron;ači imaju 1,43 odnosno 2,80 puta veću &scaron;ansu da izgube 10 i vi&scaron;e zuba u odnosu na nepu&scaron;ače (OR=1.43; 95% IP=(1.00-2.03); p=0,046) (OR=2.80; 95% IP=(2.08-3.76); p=0,000). Najučestaliji prediktori oralnog zdravlja su žene, starije stanovni&scaron;tvo, niže obrazovanje, nezaposleno i neaktivno stanovni&scaron;tvo, najsiroma&scaron;niji i pu&scaron;ači.</p> / <p>Oral health represents health status of all anatomic and functional parts of oral cavity, it is one of the basic elements of well-being and important quality of life indicator. According to the World Health Organization (WHO) 15-20% of world population aged 35-44 have risk of tooth loss, and about 30% population aged 65-74 does not have own teeth. Oral and dental diseases are one of the leading public health problems in 21st century and on the 4th place of the health care expenditure. The main aim of this research was to assess oral health of adult population in Serbia aged 20 years and older and to evaluate related factors. The research represents a part of &ldquo;National Health Survey in Serbia 2013&rdquo; implemented by The Ministry of Health of the Republic of Serbia, which was conducted as a cross-sectional study on the representative sample of adult population in Serbia. The study included 13690 examinees (53.8% females and 46.2% males). Three types of questionnaires which were designed according to the European Health Interview Survey were used. Every examinee older for one year had 8% greater odds to assess their oral health as bed (OR=1.08; 95% CI=(1.07-1.09); p=0.000). Respondents with mild depressive symptoms and depressive disorders had 2.04 and 3.48 times greater odds to assess their oral health as bed compared to one who were not depressed (OR=2.04; 95% CI=(1.28-3.26); p=0.003) (OR=3.48; 95% CI=(1.14-10.59); p=0.028). Females had 30% more odds to be in the category of affordable dental visit compared to men (OR=0.70; 95% CI=(0.63-0.78); p=0.000). Respondents with lower and middle level of education had 5.70 and 2.45 greater odds to brush their teeth occasionally compared to higher educated (OR=5.70; 95% CI=(4.35-7.48); p=0.000) (OR=2.45; 95% CI=(1.91-3.13); p=0.000). Respondents who belonged to the poorest class had 4.88, poorer 3.73, middle 2.52 and richer class 2.01 greater odds to lose 10 and more teeth compared to the richest (OR=4.88; 95% CI=(2.95-8.08); p=0.000) (OR=3.73; 95% CI=(2.42-5.75); p=0.000) (OR=2.52; 95% CI=(1.69-3.76); p=0.000) (OR=2.01; 95% CI=(1.38-2.91); p=0.000). Former smokers and smokers had 1.43 and 2.80 times greater odds to lose 10 and more teeth compared with non smokers (OR=1.43; 95% CI=(1.00-2.03); p=0.046) (OR=2.80; 95% CI=(2.08-3.76); p=0.000). The most frequent predictors of oral health are: women, elderly people, those with low educational attainment, unemployed, inactive and respondents who assessed their financial situation as poor and smokers.</p>
9

Socijalno-medicinski aspekti depresivnih poremećaja u Vojvodini / Socio-medical aspects of depressive disorders in Vojvodina

Harhaji Sanja 28 October 2016 (has links)
<p>Depresija je jedan od najče&scaron;ćih mentalnih poremećaja u op&scaron;toj populaciji &scaron;irom sveta i prema podacima Svetske zdravstvene organizacije se nalazi na trećem mestu globalnog opterećenja bolestima. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi prevalencija depresije u populaciji odraslog stanovni&scaron;tva Vojvodine, da se identifikuju kategorije stanovni&scaron;tva pod najvećim rizikom i da se utvrdi povezanost depresije sa determinantama zdravlja, zdravstvenim stanjem i kori&scaron;ćenjem zdravstvene za&scaron;tite. Istraživanje je sprovedeno kao studija preseka na reprezentativnom uzorku stanovni&scaron;tva Vojvodine starosti 15 i vi&scaron;e godina, kao deo nacionalne studije &bdquo;Istraživanje zdravlja stanovni&scaron;tva Srbije&ldquo; koju je sprovelo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije 2013. godine. Kao instrument istraživanja su kori&scaron;ćeni upitnici konstruisani u skladu sa upitnikom Evropskog istraživanja zdravlja. Prisustvo depresivnih simptoma je analizirano primenom PHQ-8 upitnika (Patient Health Questionnaire-8) a vrednost PHQ-8 skora 10 i vi&scaron;e je ukazivala na prisustvo depresivne epizode (depresije). Istraživanjem je obuhvaćeno 3550 ispitanika prosečne starosti 50,2 godine. Prevalencija depresije je iznosila 4,8%. Primenom multivarijantne regresije je utvrđeno da žene imaju za 40% veću &scaron;ansu za depresiju u odnosu na mu&scaron;karce (OR=1,4), a kao prediktori depresije su se pokazali i starija životna dob, razvod/razlaz ili udovstvo, niži nivo obrazovanja, nezaposlenost, ekonomska neaktivnost i niži materijalni status. Osobe koje su u mesecu koji je prethodio istraživanju bile izložene stresu su imale oko sedam puta veću &scaron;ansu za depresiju (OR=6,8), a kod ispitanika sa lo&scaron;om socijalnom podr&scaron;kom &scaron;ansa za depresiju je bila oko četiri puta veća nego kod ispitanika sa jakom socijalnom podr&scaron;kom (OR=3,7). Multimorbiditet je bio značajno prisutniji među ispitanicima sa depresijom, a &scaron;ansa za prisustvo dve ili vi&scaron;e hroničnih bolesti je kod njih bila skoro pet puta veća (OR=4,6) u odnosu na ispitanike koji nisu imali depresivne simptome. Depresija se pokazala i kao značajan prediktor če&scaron;ćeg kori&scaron;ćenja usluga zdravstvene za&scaron;tite. Dobijeni rezultati su potvrdili javnozdravstveni značaj depresije i istovremeno obezbedili podatke koji se mogu koristiti kao osnova za buduća prospektivna istraživanja, kao i za kreiranje programa za prevenciju i kontrolu depresivnih poremećaja i unapređenje mentalnog zdravlja.</p> / <p>Depression is one of the most common mental disorders in the general population worldwide and according to the World Health Organization it is the third leading cause of the global burden of disease. The aim of this study was to determine the prevalence of depression in the adult population of Vojvodina, to identify groups at the greatest risk of depression and to determine the relationship of depression with health determinants, health status and use of health care services. The research was carried out as a cross-sectional study on a representative sample of the population of Vojvodina, aged 15 and over as part of the National Health Survey of Serbia which was conducted by the Ministry of Health of the Republic of Serbia in 2013. Data was gathered by using questionnaires designed in accordance to the European Health Interview Survey. The presence of depressive symptoms was analyzed using the PHQ-8 questionnaire (Patient Health Questionnaire-8) and the score of 10 or above indicated a presence of a depressive episode (depression). The study included 3550 examinees with an average age of 50.2 years. The prevalence of depression was 4.8%. Multivariate regression showed that women had a 40% greater chance to suffer from depression as compared to men (OR=1.4). Also, factors such as older age, divorce/separation or widowhood, lower level of education, economic inactivity and poor financial situation were predictors of depression. People who were exposed to stress in the month prior to the survey had about seven times greater odds of depression (OR=6.8), and in patients with poor social support the chance of depression was about four times higher than among those with a strong social support (OR=3.7). Multimorbidity was significantly more prevalent among respondents with depression and they had five times higher odds of the presence of two or more chronic diseases (OR=4.6) in comparison with those who did not show depressive symptoms. Depression has been revealed as a significant predictor of more frequent use of health care services. The results confirmed the importance of depression to public health and also provided the data that can be used as a basis for future prospective studies, as well as for the development of the programs for the prevention and control of depressive disorders and mental health improvement.</p>
10

Gojaznost i fizička neaktivnost kao javnozdravstveni problemi odraslog stanovništva Vojvodine / Obesity and physical inactivity as public health problems among the adult population of Vojvodina

Radić Ivana 28 October 2016 (has links)
<p>Gojaznost i fizička neaktivnost su među najznačajnijim faktorima rizika za hronične nezarazne bolesti, koje su vodeći javnozdravstveni problemi u svetu i kod nas. Cilj istraživanja je procena prevalencija gojaznosti, predgojaznosti i fizičke neaktivnosti u slobodno vreme kod odraslog stanovni&scaron;tva Vojvodine, kao i procena povezanosti demografskih, socio-ekonomskih i bihevioralnih faktora sa gojazno&scaron;ću i fizičkom neaktivno&scaron;ću u slobodno vreme. Istraživanje predstavlja deo Istraživanja zdravlja stanovni&scaron;tva Srbije iz 2013. godine koje je sprovedeno od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije, kao studija preseka na reprezentativnom stratifikovanom dvoetapnom uzorku. Istraživanjem je obuhvaćeno 3337 osoba uzrasta 20 i vi&scaron;e godina sa prebivali&scaron;tem u Vojvodini. Instrument istraživanja su bili upitnici konstruisani u skladu sa upitnikom Evropskog istraživanja zdravlja, a podaci o telesnoj masi i telesnoj visini su dobijeni merenjem. Rezultati istraživanja su pokazali da je u 2013. godini svaka četvrta odrasla osoba u Vojvodini bila gojazna, a svaka treća osoba predgojazna. U odnosu na 2000. godinu nije do&scaron;lo do značajnog povećanja prevalencija gojaznosti i predgojaznosti, mada su se prevalencije održale na visokom nivou. &Scaron;anse za gojaznost su rasle do 75-te godine života, a nakon toga opadaju. Najveću &scaron;ansu za gojaznost su imale osobe u braku ili vanbračnoj zajednici. Gojaznost je povezana sa socio-ekonomskim karakteristikama samo kod žena. Značajni prediktori gojaznosti kod žena su bili najniži nivo obrazovanja, lo&scaron; materijalni status i nezaposlenost/ekonomska neaktivnost. Biv&scaron;i pu&scaron;ači su imali oko dva puta veću &scaron;ansu za gojaznost u odnosu na pu&scaron;ače, dok je &scaron;ansa za gojaznost bila manja kod osoba koje su u poslednjih 12 meseci konzumirale alkohol. Fizička neaktivnost u slobodno vreme, kao i fizička neaktivnost u domenu transporta povećavaju verovatnoću za pojavu gojaznosti. Prevalencija fizičke neaktivnosti u slobodno vreme je bila veoma visoka (89%). &Scaron;anse za fizičku neaktivnost u slobodno vreme su se značajno povećavale sa staro&scaron;ću. Prediktori fizičke neaktivnosti su bili ženski pol, život u braku/vanbračnoj zajednici, nizak nivo obrazovanja i lo&scaron; materijalni status. Pu&scaron;ači su imali oko dva puta veću &scaron;ansu da budu fizički neaktivni u odnosu na nepu&scaron;ače, dok je stanovni&scaron;tvo koje je konzumiralo alkohol imalo manju &scaron;ansu da bude fizički neaktivno u slobodno vreme. Gojazne osobe, kao i fizički neaktivne osobe su lo&scaron;ije ocenjivale svoje zdravlje. Gojazne osobe (bez obzira na nivo fizičke aktivnosti) su imale oko 3,5 puta veću &scaron;ansu za pojavu multimorbiditeta u odnosu na osobe sa optimalnom telesnom masom koje su fizički aktivne u slobodno vreme. Gojazne osobe su imale četiri puta veću &scaron;ansu za arterijsku hipertenziju i skoro četiri puta veću &scaron;ansu za dijabetes u odnosu na normalno uhranjene osobe. Gojaznost i fizička neaktivnost u slobodno vreme su značajni javnozdravstveni problemi kod odraslog stanovni&scaron;tva u Vojvodini na &scaron;ta ukazuju visoke prevalencije, velika zastupljenost među vulnerabilnim kategorijama stanovni&scaron;tva, nejednakost u frekvenciji između različitih socio-ekonomskih kategorija stanovni&scaron;tva, preventabilnost, povezanost sa lo&scaron;ijom samoprocenom zdravlja i hroničnim bolestima.</p> / <p>Obesity and physical inactivity are one of the most significant risk factors for chronic noncommunicable diseases, which are one of the most important public health problems in the world and also in our country. The aim of the study was to evaluate the prevalence of obesity and leisure time physical inactivity among the adult population of Vojvodina, and also to evaluate the association of demographic, socio-economic and behavioral factors with obesity and leisure time physical inactivity. The study is part of the National Health Survey of Serbia, a cross-sectional study conducted in year 2013 by the Ministry of Health of Republic of Serbia on a representative stratified two-stage sample. The study included 3337 participants aged 20 and over who resided in Vojvodina. The instruments were questionnaires designed in line with the European Health Interview Survey questionnaire, and data on body mass and body height were measured. Results showed that in year 2013 every fourth adult person in Vojvodina was obese, and every third overweight. There was no increase in prevalences compared to year 2000, although they remained high. Odds of obesity increased until age 75, and afterwards decreased. The highest odds of obesity were among persons who were married or living with a partner. Obesity was associated with socio-economic factors only among women. The predictors of obesity among women were: low level of education, low wealth index and unemployment/economical inactivity. Former smokers had two times higher odds of obesity, compared to smokers, while persons who consumed alcohol in the last 12 months had lower odds to be obese. Leisure time physical inactivity, as well as transport related physical inactivity were important predictors of obesity. Prevalence of leisure time physical inactivity was very high (89%). With increasing age, odds of physical inactivity increased. Predictors of physical inactivity were female gender, being married or living with a partner, low level of education and low wealth index. Smokers had two times higher odds of physical inactivity in comparison to nonsmokers, while persons who consumed alcohol in the last 12 months had lower odds of physical inactivity. Obese and physically inactive persons were more likely to assess their health as average, poor or very poor. Obese persons (regardless of the level of physical activity) had three and a half times higher odds of multimorbidity compared to persons with healthy weight who were physically active. Obese persons had four times higher odds of arterial hypertension and almost four times higher odds of diabetes. Obesity and physical inactivity are important public health problems among the adult population in Vojvodina due to high prevalences in population, especially among vulnerable groups, inequality in frequency among different socio-economic groups, preventability and association with poor health perception and chronic diseases.</p>

Page generated in 0.034 seconds