Return to search

The contribution of the Homestead Food Garden Programme to household food security in Region 7, City of Tshwane Metropolitan Municipality / Seabe sa lenaneo la serapana sa dijo sa motsana go tshireletso ya dijo ya ka lapeng ka Seleteng sa 7, Mmasepala wa Metropolithene wa Toropo ya Tshwane / Xiavo lexi xi tlangiwaka hi nongonoko wa swirhapa/switanga lomu makaya ku sirhelela ku kumeka ka swakudya eka Region 7 Edorobeninkuklu ra Tshwane Metroplitan Municipality

English with Englsih, Northern Sotho and Tsonga summaries / Since the inception of the homestead food garden programme in Gauteng Province, more
than 3 000 individuals in the City of Tshwane Region 7 have benefited from the
programme. It is not known whether the gardens were actually established after
beneficiaries had received the tools from government, or whether the gardens still exist and
produce food. The aim of the study was to investigate the contribution of the homestead
food garden programme to household food security in Region 7 in the City of Tshwane
Metropolitan Municipality. The study population consisted of beneficiaries of the homestead
food garden programme from 2013 to 2016 in various wards in the region. The objectives
of the study were to determine the socio-demographic characteristics of the beneficiaries;
to assess the current status of the homestead food gardens and other support programmes
in which the beneficiaries were engaged; to assess the contribution of the homestead food
garden programme to household food security (availability, accessibility, utilisation and
stability); to ascertain the factors influencing food availability in the households of
beneficiaries; and to identify the constraints and benefits of homestead food production.
The study used a quantitative research approach involving a survey design. A semistructured
questionnaire was used for data collection through face-to-face interviews in the
homes of participants. The random sampling technique was employed to acquire a
proportionate sample of 258 participants. Data were analysed using the Statistical Package for Social Sciences (SPSS) version 24. The analysis of quantitative data included
frequencies, percentages, mean and standard deviation, standard error of mean, a
binomial test and the Ordered Logistics Regression (OLR) model. Themes and codes were
used to analyse data from open-ended questions (qualitative data) and convert them to frequencies and percentages. The results showed that 73% of women participated and96%
participants were Black Africans. Youth participation was 19%. The participants who could
read and write because they had received primary, secondary and tertiary education were
84%. The average family size of the respondents was five, ranging between 1 and 47
household members. 83% of the participants relied on social grants (child, old-age and
disability grants) from government as their main source of income. 83.3% participants had
backyard (homestead) gardens for their households and 26% of participants consumed
vegetables from their homestead food gardens. The household expenditure of 74% of
participants included the cost of vegetables, which they had to buy regularly. The food
availability results showed that 51% and 50% of the participants cultivated their backyard
gardens during summer and spring respectively. This implied that there were adequate
vegetables in the households of most participants during those seasons. It was discovered
that 60% of the participants experienced anxiety and uncertainty because they were
worried over the previous four weeks that their households would not have enough
vegetables. The coping strategy mostly adopted by 69% of participants was to purchase
cheap vegetables when there was lack of vegetables from the gardens. 55% participants
consumed vegetables frequently because they either had enough harvests from their
backyard gardens or had money to buy vegetables. The factors that positively influenced
vegetable availability were participants’ age; the number of support programmes available to them; the existence of backyard gardens; and access to water. Some of the major
challenges that systematically hindered homestead food gardens were insects; pests and
diseases; crop damage by livestock, birds and rats; a lack of water for irrigation; a lack of
production inputs (seeds, chemicals, fertilisers and others); and insufficient space to plant
or establish a garden. The study found that the major benefits of the homestead food gardens were the consumption of fresh, healthy vegetables from the backyard garden and
saving money by not having to buy vegetables. Based on the results of the current study, it
is suggested that youth participation should be bolstered to ensure the future of homestead
food gardens as the majority of the participants were older than 35 years. It is also
suggested that other support measures should be taken to ensure the continuity of the
homestead food garden programme, such as training programmes and access to water,
fencing and production inputs (seeds and fertilisers) for homestead food gardeners. / Go tloga mola go thongwago lenaneo la dirapana tša dijo la motsana ka Profenseng
ya Gauteng, batho ba go feta ba 3 000 ka Seleteng sa 7 sa Tshwane ba holegile ka
go fiwa dithulusi tša serapana, seabe sa tšweletšo le tlhahlo go thoma dirapana tša
ka mafuri tša malapa a bona. Ga go tsebege ge eba dirapana dihlomilwe ka nnete
morago ga gore baholegi ba amogele dithulusi go tšwa mmušong, goba ge eba
dirapana di sa le gona le gore di tšweletša dijo. Dinepo tša dinyakišišo e be e le go
nyakišiša seabe sa lenaneo la dirapana tša dijo la motsana go tšhireletšo ya dijo tša
lapa Seleteng sa 7 ka Mmasepaleng wa Metropothene wa Toropo ya Tshwane.
Bakgathema ba dinyakišišo ba bopilwe ke baholegi ba lenaneo la serapana sa dijo sa
motsana go tloga ka 2013 go fihla ka 2016 ka diwateng tša go fapana tša selete.
Maikemišetšo a dinyakišišo e be e le laetša dipharologantšho tša batho le leago tša
baholegi; go sekaseka maemo a bjale a dirapana tša dijo tša motsana le mananeo a
mangwe a thekgo ao baholegi ba bego ba le karolo ya ona; go sekaseka seabe sa
lenaneo la serapana sa dijo sa motsana go tšhireletšo ya dijo (khwetšagalo, phihlelelo,
tšhomišo le tielelo); go laetša mabaka a go huetša khwetšagalo ya dijo ka malapeng a baholegi; le go hlaola mathata le dikholego tša tšweletšo ya dijo tša motsana.
Dinyakišišo di šomišitše mokgwa wa dinyakišišo tša khwalithethifi wa go akaretša
popo ya lenaneopotšišo. Lenaneopotšišo le beakantšwego seripa le go šomišetšwa
kgoboketšo ya datha ka dipoledišano tša go dirwa go lebelelanwe mahlong ka
malapeng a bakgathatema. Thekniki ya tiro ya sampole ya go se kgethe e
šomišeditšwe go hwetša sampole ya go lekanetšwa ya bakgathema ba 258. Datha di
sekasekilwe ka go šomiša tlhalošo ya 4 ya Statistical Package for Social Sciences
(SPSS). Tshekatsheko ya datha ya khwalithethifi e akareditše dikelo, diphesente, palogare, phapano ya tekanetšo, phošo ya tekanetšo ya palogare, teko ya phapano
le mmotlolo wa ponelopele ya diphetogo. Dikgwekgwe le Dikhoute di šomišitšwe go
sekaseka datha go tšwa go dipotšišo tše di bulegilego (datha ya khwalithethifi) le go
di fetolela go dikelo le diphesente. Dipoelo di laeditše gore phesente ya godimo (73%)
ya basadi e kgathile tema. Bontši (96%) e bile baarabi e bile Maafrika a Bathobaso.
Kgathotema ya baswa e be e le ka fase ga 19%. Bontši (84%) bja baholegi bo be bo
kgona go bala le go ngwala gobane ba amogetše thuto ya poraemari, sekontari le ya
godimo. Bogolo bja lapa bja palogare ya baarabi e be e le hlano, go tloga gare ga tee
le 47 ya maloko a lapa. Karolo ye kgolo (83%) ya baarabi ba tshephile dithušo tša
leago (dithušo tša bana, botšofadi le bogolofadi) go tšwa mmušong bjalo ka mothopo
wa bona wo mogolo wa letseno gomme bontši (83.3%) bo be bo na le dirapana
(motsana) tša ka mafuri tša malapa a bona. Go tloga go ponego ya tšhireletšo ya dijo,
dipoelo di laeditše gore 26% ya baarabi ba ja merogo ya go tšwa ka dirapaneng tša
dijo tša motsana wa bona. Ditshenyegalelo tša lapa tša bontši (74%) bja baarabi di
akareditše tshenyegelo ya merogo, yeo ba bego ba swanela ke go e reka kgafetša.
Dipoelo tša khwetšagalo ya dijo e laeditše gore 51% le 50% ya baarabi ba lemile
dirapana tša ka mafuri a bona nakong ya selemo le seruthwane ka tatelano, seo se
rago gore go bile le merogo ye e lekanego la malapeng a baarabi ba bantši dihleng tšeo. Ka go realo go utulotšwe gore, mabapi le phihlelelo ya dijo, bontši (60%) bja
baarabi ba itemogetše tlalelo le pelaelo bjalo ka ge ba laeditše gore ba be ba hlobaela
mo dibekeng tše nne tša go feta gore malapa a bona a ka se be le merogo ye e
lekanego. Leano la go laola le le amogetšwego gagolo ke bontši (69%) bja baarabi go
kgonthišiša tielelo ya dijo e be e le go reka merogo ka theko ya fase ge go sena
merogo go tšwa ka dirapaneng. Mabapi le tielelo ya dijo, bontši (55%) bja
bakgathatema ba be ba e ja merogo kgafetša gobane ba bunne tše di lekanego go tšwa dirapaneng tša ka mafuri a bona goba ba bile le tšhelete ya reka merogo. Mabaka
ao a hueditšego khwetšagalo ya merogo gabotse e bile mengwaga ya baarabi; palo
ya mananeo a thekgo ao ba ka a fihlelelago; go ba gona ga dirapana tša ka mafuri; le
phihlelelo ya meetse. Tše dingwe tša ditlhohlo tše kgolo tšeo di tshwentšego ka botlalo
dirapana tša dijo ka motsaneng e bile dikhunkhwane; disenyi le malwetši, tshenyo ya
dibjalo ka leruo, dinonyana le magotlo; tlhokego ya meetse a go nošetša; tlhokego ya
ditshepetšo tša tšweletšo (dipeu, dikhemikale, manyora le tše dingwe); le sekgoba se
lekanego go bjala le go hloma serapana. Dinyakišišo di hweditše gore dikholego tše
kgolo tša dirapana tša dijo tša motsana e be e le go ja merogo ye meswa, ye mebotse
go tšwa ka serapaneng sa ka mafuri le go boloka tšhelete ka go se reke merogo. Go
ya ka dipoelo tša dinyakišišo tša bjale, go šišintšwe gore kgathotema ya baswa e
swanetše go thekgwa go kgonthišiša bokamoso bja dirapana tša dijo tša motsana ka
ge bontši bja bakgathatema ba be ba le bogolo bja mengwaga ya ka godimo ga 35.
Gape go šišintšwe gore dikelo tša thekgo tše dingwe di swanela go tšewa go
kgonthišiša tšwelopele ya lenaneo la serapana sa dijo sa motsana, go swana le
mananeo a tlhahlo le phihlelelo ya meetse, legora le production inputs (dipeu le
manyora) ya boradirapana tša dijo tša motsana. / Ku sukela loko ku sunguriwe nongonoko wa swirhapa swa swakudya eka
Xifundzhankulu xa Gauteng, vanhu vo tlula nhlayo ya 3 000 eTshwane eka Region 7
va vuyeriwile hi ku pfunetiwa hi mathulusi ya swirhapa, swipfuneto swo rima na
vuleteri ku sungula swirhapa lomu majaratini ya miti ya vona. A swi tiveki loko
swirhapa swi sunguriwe endzhaku ka loko vavuyeriwa va amukerile mathulusi eka
mfumo, kumbe leswo xana swirhapa leswi swa ha ya emahlweni no rima swakudya.
Xikongomelo xa ndzavisiso lowu wa tidyondzo a ku ri ku endla vulavisisi hi ndlela
leyi nongonoko wa swirhapa swa swakudya wu pfunetaku hi yona eka ku sirheleleka
hi swakudya eka Region 7 eka Masipala wa Dorobankulu ra City of Tshwane
Metropolitan Municipality. Vanhu lava a ku dyondziwa hi vona a va katsa vavuyeriwa
va nongonoko wa swirhapa swa swakudya lomu makaya ku sukela hi lembe ra 2013
ku fikela hi 2016 eka tiwadi to hlayanyana ta region. Swikongomelo swa ndzavisiso
lowu i ku vona muxaka wa vanhu lava nga vuyeriwa; ku kambela xiyimo xa sweswi
xa swirhapa swa swakudya na minongonoko yin'wana ya nseketelo laha vavuyeriwa
va nga na xiavo eka yona; ku kambela xiavo xa nongonoko wa swirhapa swa
swakudya eka ku sirheleleka hi ku kuma swakudya eka mindyangu (ku kumeka, ku
fikelela, ku tirhisa, na ku tshamiseka); ku kumisisa mintiyiso kumbe swilo leswi swi
nga na nkucetelo eka ku kumeka ka swakudya lomu makaya ya lava vuyeriwaka; na
ku vona leswi swi nga swihingakanyi eka mimbuyelo ya ku rima swakudya. Ndzavisiso wu tirhise fambiselo leri vuriwaka quantitative research ku nga ku hlayela
leswi a swi katsa dizayini ya survey. Ku tirhisiwe endlelo ra nongonoko wa swivutiso
leswi nga tsariwa ku nga semi-structured questionnare ku hlengeleta data hi ku
endla ti-interview ta xikandza-na-xikandza emakaya ya lava a va teka xiavo. Ku tirhisiwe thekniki ya random sampling ku kuma mpimanyeto wa proporionate sample
eka vanhu va 258 lava a va teka xiavo eka ndzavisiso. Data yi ve yi hlahluviwa hi ku
tirhisa Statistical Package for Social Sciences (SPSS) version 24. Nhlahluvo wa
quantitative data a wu katsa vungani bya ku humelela ku nga frequences,
tiphesente, mean, standard deviation, standard error of mean, binomial test na
modlele wa Ordered Logistics Regresion (OLR). Eku hlahluveni ku tirhisiwe tithemes
na tikhodi ku kambela data eka swivutiso leswi a swi ri na tinhlamulo to
hambana-hambana ku nga open-ended questions (qualitative data) na ku swi
hundzuluxa ku va swikombisa leswo swi endleke kangani (frequencies) na
tiphesente ta ku endleka. Vuyelo byi kombise tiphesente ta le henhla eka vamanana
hi (73%) lava a va ri na xiavo. Vunyingi bya vanhu lava a va hlamula swivutiso a ku ri
Vanhu va Vantima va Ma-Afrika. Xiavo xa lavantshwa a xi ri ehansi ka 19%.
Vunyingi bya vavuyeriwa (84%) a va kota ku hlaya no tsala hikuva a va kumile
dyondzo ya prayimari, sekondari na ya le tikholichi na tiyunivhesiti. Mpimanyeto wa
nhlayo ya vanhu va mindyangu a ku ri vanhu va ntlhanu, ku sukela eka wun'we ku
fikela eka swirho swa 47 eka ndyangu. Ntsengo wa le henhla wo ringana (83%) wa
vahlamula swivutiso i vanhu lava va hanyaka hi mpfuneto wa mali ya mfumo eka
vanhu (ku nga xipfuneto xo wundla vana, mudende wa vadyuhari, na mpfuneto eka vo lamala) ku suka eka mfumo tani hi mali leyi nghenaka leyi va tshembeleke eka
yona ngopfu kasi vunyingi bya vona (83.3%) va na swirhapa (lomu makaya) emitini
ya vona. Mayelana na ku sirheleleka hi swakudya, vuyelo byi kombise leswo 26%
wa vahlamuri va swivutiso va dya miroho yo huma eka swirhapa swa swakudya swa
vona. Mpimanyeto wa mali lowu tirhisiwaka hi mindyangyu yo tala ku nga (74%) wa
vahlamuri va swivutiso va katse ntsengo wa nxavo wa miroho, leyi va yi tirhisaka ku
xava hi mikarhi na mikarhi. Vuyelo bya ku kumeka ka swakudya wu kombe leswo 51% wa vahlamuri va swivutiso va rima swakudya swa vona lomu swirhapeni swa le
makaya ya vona hi nkarhi wa ximumu na hi nkarhi wa ximun'wana, leswi swu vulaka
leswo a ku ri na miroho yo ringanela eka miti eka vahlamuri votala va swivutiso hi
mikarhi ya tisizini leti. Ku ve ku kumeka leswaku mayelana na ku kumeka ka
swakudya, vunyingi lebyi nga (60%) wa vahlamuri va swivutiso va karhateka na ku
va va nga ri na ku tiyiseka hikuva va kombise leswo va xaniseka eka mavhiki ya
mune lama nga hundza leswo mindyangu ya vona yi nga ka yi nga vi na miroho yo
ringanela. Leswi vunyingi byi swi endleka ku ringeta ku hanya eka xiyimo lexi,
vunyingi byi nga (69%) wa vahlamuri va swivutiso va vule leswo va xava miroho ya
ntsengo wa nxavo wa le hansi loko ku nga ri na miroho eswirhapeni swa vona.
Mayelana na ku tshamiseka hi swakudya, vunyingi bya vahlamuri va swivutiso (55%)
va dya miroho hakanyingi hikuva va ri na ntshovelo wo ringanela eka swirhapa swa
miroho ya vona kumbe hikuva va ri na mali yo xava miroho. Swilo leswi nga na
nkucetelo lowunene hi ku kumeka ka miroho, ku ve malembe ya vukulu bya
vahlamuri va swivutiso; nhlayo ya minongonoko ya nseketelo eka vona; vukona bya
swirhapa swa miroho lomu makaya; na ku kumeka ka mati. Swin'wana swa
mintlhontlho leyikulu leyi nga nkavanyeto eka swirhapha swa swakudya i
switsotswana na vuvabyi ya swimila; ku onhiwa ka swibyariwa hi swifuwo; swinyenyane na makondlo; ku pfumaleka ka mati yo cheleta; ku pfumaleka ka
swipfuneto swo rima (ku nga timbewu, tikhemikali, swinonisi na swin'wana swo
tano); ku ka vanhu va nga ri na ndhawu yo ringanela ku byala kumbe ku endla
swirhapa. Ndzavisiso wa dyondo wu kume leswo vunyingi bya vavuyeriwa eka
swirhapa swa swakudya ku ve ku kota ku va na miroho ya furexe, miroho leyi nga na
rihanyu eka swirhapa swa vona lomu makaya no hlayisa mali hikuva va nga xavi
miroho. Hi ku landza vuyelo bya ndzavisiso wa dyondo wa sweswi, ku ringanyetiwa leswaku ku fanele ku khutaziwa ku va na xiavo ka vantshwa ku tiyisa vumundzuku
bya swirhapa swa miroho, hikuva vunyingi bya lava va nga na xiavo a ku ri vanhu va
malembe ya le henhla ka 35 hi vukulu. Ku pimanyetiwa na leswo ku fanele ku va na
tindlela tin'wana to seketela ku tiyisa leswo nongonoko wa swirhapa swa swakudya
wu ya emahlweni, ku endliwa ka swilo swo fana na minongonoko ya vuleteri, ku
biyela swirhapa hi mifensi na swipfuneto swo byala (swo fana na timbewu na
swinonisi eka swirhapa swa swakudya lomu makaya. / Agriculture and  Animal Health / M. Sc. (Agriculture)

Identiferoai:union.ndltd.org:netd.ac.za/oai:union.ndltd.org:unisa/oai:uir.unisa.ac.za:10500/25808
Date02 1900
CreatorsMalatsi, Ernest
ContributorsMasekoameng, M. R. (Mosima R.), Maake, M. M. S.
Source SetsSouth African National ETD Portal
LanguageEnglish
Detected LanguageEnglish
TypeDissertation
Format1 online resource (xvii, 161 leaves) : color graphs, color map, application/pdf

Page generated in 0.003 seconds