• Refine Query
  • Source
  • Publication year
  • to
  • Language
  • 23
  • 20
  • 11
  • 4
  • 3
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • 1
  • Tagged with
  • 74
  • 9
  • 9
  • 9
  • 8
  • 8
  • 8
  • 8
  • 7
  • 7
  • 7
  • 6
  • 6
  • 6
  • 6
  • About
  • The Global ETD Search service is a free service for researchers to find electronic theses and dissertations. This service is provided by the Networked Digital Library of Theses and Dissertations.
    Our metadata is collected from universities around the world. If you manage a university/consortium/country archive and want to be added, details can be found on the NDLTD website.
71

Designing Cell-Free Protein Synthesis Systems for Improved Biocatalysis and On-Demand, Cost-Effective Biosensors

Soltani Najafabadi, Mehran 06 August 2021 (has links)
The open nature of Cell-Free Protein Synthesis (CFPS) systems has enabled flexible design, easy manipulation, and novel applications of protein engineering in therapeutic production, biocatalysis, and biosensors. This dissertation reports on three advances in the application of CFPS systems for 1) improving biocatalysis performance in industrial applications by site-specific covalent enzyme immobilization, 2) expressing and optimizing a difficult to express a mammalian protein in bacterial-based CFPS systems and its application for cost-effective, on-demand biosensors compatible with human body fluids, and 3) streamlining the procedure of an E. coli extract with built-in compatibility with human body fluid biosensors. Site-specific covalent immobilization stabilizes enzymes and facilitates recovery and reuse of enzymes which improves the net profit margin of industrial enzymes. Yet, the suitability of a given site on the enzyme for immobilization remains a trial-and-error procedure. This dissertation reports the reliability of several design heuristics and a coarse-grain molecular simulation in predicting the optimum sites for covalent immobilization of a target enzyme, TEM-1 ?-lactamase. This work demonstrates that the design heuristics can successfully identify a subset of favorable locations for experimental validation. This approach highlights the advantages of combining coarse-grain simulation and high-throughput experimentation using CFPS to efficiently identify optimal enzyme immobilization sites. Additionally, this dissertation reports high-yield soluble expression of a difficult-to-express protein (murine RNase Inhibitor or m-RI) in E. coli-lysate-based CFPS. Several factors including reaction temperature, reaction time, redox potential, and presence of folding chaperones in CFPS reactions were altered to find suitable conditions for m-RI expression. m-RI with the highest activity and stability was used to develop a lyophilized CFPS biosensor in human body fluids which reduced the cost of biosensor test by ~90%. Moreover, an E. coli extract with RNase inhibition activity was developed and tested which further streamlines the production of CFPS biosensors compatible with human body fluids.
72

Power management as reflected in some oral prose narratives in Xitsonga : a critical discourse analytical interpretation of communication strategies used by leaders / Vulawuri tanihi leswi byi kombisiweke eka marungula manwana ya tiprosi eka Xitsonga : nxopanxopo wa nhlamuselo ya mbulavulo wa nkoka wa switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiweke hi varhangeri / Ndangulo ya maanda nganetsheloni dzinwe dza phurosa ya sialala ya Xitsonga : thalutshedzo ya tsenguluso ya vhudavhidzani ha tsatsaladzo ya luambo ya ndila dza u davhidzana dzi shumiswaho nga vharangaphanda

Nkwinika, Cordelia 15 November 2020 (has links)
Summaries in English, Tsonga and Venda / Dyondzo yi lavisisa vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ta Xitsonga byo kambisisa swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano leswi tirhisiwaka hi varhangeri va sweswi eka tisosayiti. Mahungu hinkwawo ya mbulavurisano wa swiharhi na vanhu ya nyikiwile lama kongomisaka eka tinxaka ta vurhangeri na swikili. Marungula ya tiprosi ta Xitsonga lama hlawuriweke na ku dokhumentiwa na marungula hi varhangeri va sweswi ya hlengeletiwile naswona ya xopaxopiwile. Dyondzo yi leteriwile hi Nxopanxopo wa Mbulavulo wa Nkoka, Mbulavurisano wa Vanhu, na maendlelo ya vutitivisi bya Vanhu. Datara yi lulamisiwile hi mitlawa ku ya hi mikhetekanyo leyi hlawuriweke ya switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu. Mavulavulelo ya vanhu lava nga eka swiyimo swa vurhangeri eka marungula ya tiprosi na ya vanhu va sweswi ya hlamuseriwile na ku va ya xopaxopiwile hi ku ya hi maendlelo lama hlawuriweke. Leswi nga kumiwa swi humeserile erivaleni leswaku hakunene, varhangeri va sweswi va kayivela swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano. Milawu ya vurhangeri leyi kambisisiweke leyi languteriweke ku suka eka varhangeri votala va vanhu yi kumiwile yi nga ri kona. Swiyimo swa malawulelo na mafumelo yo biha hi ndlela ya ntirhiso wo ka wu nga ri kahle kumbe nkucetelo swi kombisiwile ku suka eka ku tirhisa switirateji swa mbulavurisano wa nomu na wo ka wu nga ri wa nomu hi ndlela yo ka yi nga ri kahle. Makolo, vukari na ku tshembhela eka swa vukhongeri kumbe swikwembu swa le hansi a ku ri swona a swi vanga malawulelo na mafumelo yo biha. Vatirhivotala va xiyimo xa le hansi va hlanganile na ku xanisiwa emimoyeni, ku xanisiwa hi ku vulavula na ku xanisiwa emirini, ku xanisiwa hi swa masangu na ku susiwa eka swiyimo swa vona ehansi ka vulawuri bya varhangeri va vona eka sosayiti. Varhangeri va sweswi va nga dyondza swotala hi swikili swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku suka eka marungula ya tiprosi ta tindzimi ta Afrika, ngopfu-ngopfu marungula ya tiprosi ta Xitsonga. Dyondzo yi humesela erivaleni leswaku ntsheketo wu fuwile hi vutlhari bya swikwembu swa le hansi, lebyi nga pfunaka eka swiphiqo swa vurhangeri bya sweswi. Dyondzo yi nga va na nkoka eka varhangeri na vatirhikulorhi va vona va xiyimo xa le hansi. Swiringanyeto na swibumabumelo swi nyikiwile eka varhangeri va sweswi ku va pfuna ku teka xiboho xo hundzuluxa switirateji swa vona swa mbulavurisano na ku cinca mavulavulelo ya vona. Varhangeri va sweswi va fanele va kopela ku suka eka vutlhari lebyi nga kona eka marungula ya tiprosi ku kambisisa ku kayivela ka swikili swa vona swa vulawuri na switirateji swa mbulavurisano ku antswisa mbulavurisano exikarhi ka vona na vatirhikulorhi va vona lava nga eka xiyimo xa le hansi. / Ngudo i todisisa vhutali vhu re hone kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga malugana na khaedu ya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani zwi shumiswaho nga vharangaphanda vha musalauno zwitshavhani. Mafhungo a u rangela malugana na vhudavhidzani ha phukha na ha vhathu o netshedzwa ho sedzwa maitele na zwikili zwa vhurangaphanda. Nganetshelo dzo vhulungwaho na u nanguludzwa dza phurosa ya sialala ya Xitsonga na nganetshelo malugana na vharangaphanda vha musalauno dzo kuvhanganywa dza senguluswa. Ngudo iyi yo disendeka kha ndila dza Tsenguluso ya Vhudavhidzani ha Tsasaladzo, Ngudo ya luambo ho sedzwa zwa u Tshilisana kha Vhudavhidzani na Nzudzanyele ya Vhushaka ha vhathu. Data yo vhekanywa u ya nga zwigwada zwa ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Maitele a u davhidzana a vhaanewa kha vhuimo ha vhurangaphanda kha nganetshelo dza phurosa dza sialala na kha zwitshavha zwa musalauno o talutshedzwa a senguluswa ho d isendekwa nga ndila dzo nangwaho. Mawanwa o dzumbulula uri nangoho, vharangaphanda vha musalauno vha shaya zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani. Mirando ya vhurangaphanda yo tolwaho ine ya lavhelelwa kha vharangaphanda vhanzhi vha zwitshavha a vha nayo. Zwiwo zwa ndangulo na u laula zwa u shumisa maanda kha tshivhumbeo tsha u shumisa kana u tutuwedza hu sa vhuedzi zwo vhonala kha tshumiso i si yone ya ndila dza vhudavhidzani dza u amba na dzi si dza u amba. Tseda, tsinyuwo na lutendo lwa vhurereli vhu si hone kana vha kale zwo vha zwiko zwa ndangulommbi na u toda u laula. Vhunzhi ha vhalanda vho vhaisala muyani, kha u amba na u tambudzwa muvhilini, vho tambudzwa kha zwa vhudzekani na u sudzuluswa nga vharangaphanda vhavho tshitshavhani. Vharangaphanda vha musalauno vha nga guda zwinzhi nga ha zwikili zwa ndangulo na ndila dza vhudavhidzani kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya nyambo dza vharema, zwihulu kha nganetshelo dza phurosa ya sialala ya Xitsonga. Ngudo yo bvukulula uri zwa sialala zwo pfuma nga vhutali ha vha kale, vhune vhu nga thusa malugana na thaidzo dza vhurangaphanda ha musalauno. Ngudo iyi i nga vha ya ndeme kha vharangaphanda na vhalanda vhavho. Madzinginywa na themendelo zwo netshedzwa kha vharangaphanda vha musalauno u vha thusa uri vha kone u tshea malugana na u dzudzanya nga huswa ndila dzavho dza vhudavhidzani, nahone vha kone u shandukisa kuitele kwavho kwa u davhidzana. Vharangaphanda vha muisalauno vha fanela u guda kha vhutali vhu re kha nganetshelo dza phurosa ya sialala vha lulamise tshiimo tsha u shaya havho zwikili zwa ndangulo na nd ila dza vhudavhidzani malugana na u khwinisa vhudavhidzani vhukati havho na vhalanda vhavho. / The study investigates the wisdom embedded in Xitsonga oral prose narratives to address management skills and communication strategies used by current leaders in societies. Background information on animal and human communication is provided with a focus on leadership styles and skills. Selected documented Xitsonga oral prose narratives and narratives about current leaders were collected and analysed. The study is guided by the Critical Discourse Analysis, Interactional Sociolinguistics and Social Constructionist approaches. Data was classified per the selected categories of the verbal and nonverbal communication strategies. Communicative behaviours of characters in leadership positions in the oral prose narratives and those of the current societies were interpreted and analysed based on the selected approaches. Findings revealed that indeed, current leaders lack management skills and communication strategies. Examined leadership principles expected from many societal leaders were found to be non-existent. Cases of power mismanagement and dominance in the form of negative manipulation or influence were identified from their misuse of verbal and nonverbal communication strategies. Greed, anger and defective religious or ancestral beliefs were sources of such power mismanagement and dominance. Most subordinates suffered emotional, verbal and physical abuse, sexual harassment and displacement at the hands of their leaders in the society. Current leaders can learn much about management skills and communication strategies from the African languages oral prose narratives, particularly Xitsonga oral prose narratives. The study reveals that folklore is rich with ancestral wisdom, which can assist in current leadership problems. The study can be valuable to both leaders and their subordinates. Suggestions and recommendations are offered to the current leaders to help them decide on adjusting their communication strategies and ultimately changing their communicative behaviour. Current leaders should take a leaf from the wisdom embedded in oral prose narratives to address their lack of management skills and communication strategies to improve communication between them and their subordinates. / African Languages / D. Litt. et Phil. (African Languages)
73

Correlates of recidivism among released prisoners, a study of Kakamega County, Kenya

Oruta, Evans Makori 19 January 2021 (has links)
Abstract in English, Venda and Tsonga / Released prisoners in Kenya have a 75% likelihood of committing another crime and a 50% probability of going to jail two years after their discharge from prison custody. From the trend of recidivism in Kenya, there are a staggeringly high number of offenders being incarcerated and eventually released back to the community, and the high risk of re-arrest and reincarceration is a concern for policymakers, criminologists and correctional managers. This study examined the influence of offender characteristics, offender reintegration and community perception and attitude regarding recidivism in Kakamega County, Kenya. The study adopted a survey research design. Findings reveal a statistically significant relationship between offender characteristics and recidivism. In addition, offender reintegration and community perception and attitude towards offenders greatly influence recidivism. From the study, it is recommended that the government provide correctional officers with the required resources to use the actuarial risk assessment model. The model is applied to the released offenders to predict the future probability of recidivism. In addition, it is recommended that the government and the various correctional stakeholders come up with an integrated approach that specifically targets successful re-entry of offenders upon release from prison. Finally, it is recommended that the government develop programmes targeting awareness of the community members to desist from stigmatising ex-offenders. / Vhafariwa vho vhofhololwaho ngei Kenya vha na khonadzeo ya 75% ya u ita vhuṅwe vhutshinyi na 50% ya khonadzeo ya u ya dzhele miṅwaha mivhili nga murahu ha u bva tshiṱokisini. U bva kha nzulele ya u tshinya fhafhu ngei Kenya, hu na u mangadza huhulwane ha tshivhalo tshi re nṱha tsha vhatshinyi vha re dzhele vhane vha fhedzisela vho vhofhololelwa murahu kha tshitshavha, khohakhombo khulwane ya u dovha u farwa hafhu na u valelwa hafhu dzhele zwi vhilaedzisa vhabveledzi vha mbekanyamaitele, vhaḓivhi vha zwa vhutshinyi na vhalanguli vha vhululamisi. Ngudo i ṱola ṱhuṱhuwedzo ya zwiṱaluli zwa mutshinyi, mbuedzedzo ya mutshinyi na zwine tshitshavha tsha mudzhiisa zwone na vhuvha zwi tshi ya kha u tshinya hafhu kha Dzingu ḽa Kakamega, Kenya. Ngudo yo shumisa tsedzuluso ya pulane yo dzudzanywaho ya ṱhoḓisiso. Mawanwa o dzumbulula tshivhalo tsha vhushaka ha ndeme vhukati ha zwiṱaluli zwa mutshinyi na u tshinya hafhu. U ḓadzisa khazwenezwo, mbuedzedzo y mutshinyi na zwine tshitshavha tsha mudzhiisa zwone na vhuvha zwi tshi ya kha vhatshinyi zwi ṱuṱuwedza nga huhulu u tshinya hafhu. U bva kha ngudo, hu themendelwa uri muvhuso u ṋetshedze vhaofisiri vha ndulamiso zwiko zwine zwa ṱoḓea u shumisa tshiedziso tsha u ṱola khohakhombo tsha vhukuma. Tshiedziso tshi shumiswa u vhofholola vhafariwa u humbulela khonadzeo ya vhumatshelo ya u tshinyahafhu. U ḓadzisa kha zwenezwo, hu themendelwa uri muvhuso na vhadzhiamukovhe vho fhambanaho vha vhululamisi vha ḓe na kuitele kwo ṱanganelaho kwo livhiswaho tshoṱhe kha u dzhena hafhu ha vhatshinyi musi vha tshi tou bva dzhele. Tsha u fhedzisela, hu themendelwa uri muvhuso u bveledzise mbekanyamushumo dzo livhiswaho kha u tsivhudza miraḓo ya tshitshavha u sa i sa phanḓa na u fara vhatshinyi vha kale nga nḓila i si yavhuḓi. / Vakhotsiwa lava tshunxiwaka eKenya va na 75% wa ntolovelo wa leswo va nga endla vugevenga byin’wana na 50% ta nkoteko wa ku ya ejele nakambe endzhaku ka ku tshunxiwa ka vona ejele. Kusuka eka ntolovelo wa ku vuyelela ku endla vugevenga nakambe eKenya, ku na nhlayo ya le henhla hindlela yo hlamarisa ya vaonhi lava va nga eku pfaleriweni ekhotsweni naswona endzhaku ka swona va tshunxiwa ku vuyela eka tindhawu ta vaaki, naswona ku na nxungeto wa le henhla wa ku khomiwa nakambe na ku pfaleriwa ekhotsweni nakambe hi vuntshwa, leswi i xivileriso eka vaendlatipholisi, vativi hi swa vugevenga na vafambisi va makhotso. Ndzavisisadyondzo lowu wu kambele nhlohlotelo wa swihlawulekisi swa vaonhi, ku hlanganisa nakambe vaonhi na vanhu eka tindhawu ta vaakandhawu na mavonelo na maehleketelo ya vaakandhawu hi mayelana na ku vuyelela ka swigevenga ku endla vugevenga eka Xifundza xa Kakamega, eKenya. Ndzavisisadyondzo lowu wu tirhise dizayini ya ndzavisiso wa mbalango ku nga survey research design. Leswi kumiweke swi paluxe vuxaka bya le henhla hindlela ya tinhlayonhlayo exikarhi ka swihlawulekisi swa vaonhi na vuyelelo bya ku endla vugevenga nakambe. Na le henhla ka sweswo, ku hlanganisa hi vuntshwa vaonhi na vaakandhawu nakambe hi vuntshwa na mavonelo na maehleketelo ya vaakandhawu eka vaonhi swi hlohlotela swinene vuyelelo bya ku endla vugevenga nakambe. Kusuka eka ndzavisisadyondzo, ku bumabumeriwa leswaku mfumo wu nyika vaofisiri va makhotso swipfuno leswi lavekaka ku tirhisa modlolo wa nhlahluvo wa nxungeto wa xiakichuwari ku nga actuarial risk assessment model. Modlolo lowu wu tirhisiwa eka vaonhi lava tshunxiweke ku vhumba nkoteko wa nkarhi lowu taka wa vuyelelo bya vugevenga nakambe. Ku tlhela nakambe ku bumabumeriwa leswaku mfumo na vakhomaxiave va makhotso vo hambanahambana va va na endlelo leri hlanganisiweke leri kongomisiwaka ngopfungopfu ku humeleka kahle ka ku vuyela ka vaonhi eka tindhawu ta vaaki loko vaonhi va tshunxiwa ekhotsweni. Xo hetelela, ku bumabumeriwa leswaku mfumo wu endla minongonoko leyi kongomisiweke eka vulemukisi bya vaakandhawu leswaku va tshika ku nyenyemuka khale ka vaonhi lava a va khotsiwile. / Corrections Management / Ph. D. (Criminal Justice)
74

A hybrid framework for assessing the cost of road traffic crashes in South Africa

Moyana, Hlengani Jackson 02 1900 (has links)
Abstract in English, Tsonga and Zulu / Mitlumbo ya mifambafambo ya le magondzweni i xin’wana xa miringeto (risks) yo biha ku tlula hinkwayo ya swifambo swa le gondzweni emisaveni hinkwayo, leswi yimelaka xiphiqo lexikulu xa swohanyaswin’we-ikhonomi ngopfu-ngopfu eka matiko lama ya ha hluvukaka tanihi Afrika-Dzonga. Ku va ku nyikiwa masungulo yo tiya ya xiikhonomi eka swiboho swa mbekiso ku tirhana na ntlhontlho lowu, i swa nkoka swinene ku hlela ndhurho wa mitlumbo leyi. Mipimanyeto leyi yi tirha tanihi nxopaxopo wa swinghenisiwa swa mbuyelo wa ndhurheriwo ku endlela ku kuma mphakelo wa switirhisiwa wo tirha kahle eka ku nghenelela eka ku tirhana na mitlhontlho leyi vangiwaka hi mitlumbano ya le magondzweni. Tiko ra Afrika-Dzonga a ri nga ri ku pfuxeteni ka mahungu ya mipimanyeto ya midurho ya mitlumbano ya le magondzweni nkarhi na nkarhi, naswona leyi a yi endliwa a yi tirhisa maendlelo lamo soriwa ngopfu yo languta nkoka wa vanhu (human capital). Hikwalaho, mipimanyeto leyi nga kona a yi nga ta va leyi tshembekaka eka ku kunguhata na ku pimaniseka na mipimanyeto ya matiko man’wana. Hi le ka ku landzelela vundzhaku lebyi laha dyondzo leyi yi nga tumbuluka na ku kombisa matirhiselo ya rimba ra ntirho wo katsa (hybrid) ku kambela ndhurho wa mitlumbo ya swifambo swa le magondzweni eAfrika-Dzonga. Rimba leri ri tirhisa endlelo ro kongomisa eka nkoka wa vanhu na ku pfumela ku hakela (willingness-to-pay), eka dyondzo yi ri yin’we. Mipimanyeto ya midurho ya nkoka wa vanhu ya laveka ku va yi pfuna eka ku kunguhata leswaku yi tlakusa swinenenene swihumesiwa swa rixaka, loko hala tlhelo mipimanyeto yo pfumela ku hakela yona yi ri yona yi fanelaka swinene eka ku pfuneta minghenelelo yo tlakusa nhlayiseko wa vanhu hi ku hunguta ku vaviseka na ku fa. Endlelo ro pfumela ku hakela ri tirhisa maendlelo ya swo ka swi nga ri swa makete (contingent valuation) na ya maendlelo yo langa (preference). Khwexinere yo valanga leyi a yi ri na maendlelo yo ka ya nga ri ya swa makete na swilangiwa leswi a swi boxiwile, yi tirhisiwile hi magoza mambirhi ku sampula vaanguri va 273 eka ntirho wa swo tleketla. Eka mhaka ya endlelo ro kongomisa eka nkoka wa vanhu, mipimanyeto ya ndhurho eka xiviko xa 2016 xa Cost of Crashes in South Africa yi hundzuluxiwile hi ku katsa inifulexini, ku tirhisiwa mpimo wa 2017 wa 5.3% ku kuma mipimanyeto ya ndhurho ya 2017. Dyondzo leyi yi paluxile leswaku endlelo ro kongomisa eka nkoka wa vanhu ri kayiveta ku vona ndhurho wa mitlumbo ya le magondzweni. Dyondzo leyi yi hoxa xandla eka ntsengo wa vutivi hi ku tirhisa endlelo ro languta nkoka wa vanhu na endlelo ro pfumela ku hakela eka dyondzo yi ri yin’we ku kombisa ntirhiseko wa endlelo leri ra nkatso (hybrid)/nhlanganiso eka xiyimo xa Afrika-Dzonga. Ndzavisiso wa nkarhi lowu taka wu fanele ku engeta dyondzo leyi hi sampulu leyi humaka eka swifundzakulu hinkwaswo swa nkaye swa Afrika-Dzonga, leswaku mipimanyeto ya ndhurho yi yimela vanhu va tiko hinkwaro. / Road traffic crashes are one of the worst risks of road mobility worldwide, representing a huge socio-economic problem particularly in developing countries such as South Africa. In order to provide a sound economic basis for investment decisions to address this challenge, it is critical to assess the cost of these crashes. These estimates serve cost-benefit analysis inputs to facilitate a more efficient resources allocation for interventions to address the challenge posed by road crashes. South Africa has not been updating crash cost estimates on a regular basis, and those that were conducted used the much criticised human capital approach. Therefore, the available estimates could not be relied upon for planning purposes and comparison with the estimates of other countries. It is against this background that this study developed and illustrated the application of a hybrid framework for assessing the cost of road traffic crashes in South Africa. The framework uses the human capital approach and the willingness-to-pay approach in one study. Human capital approach cost estimates are needed to inform planning to maximize the national output, while the willingness-to-pay estimates are more suitable when the main concern is to inform interventions to increase social welfare by reducing injuries and fatalities. The willingness-to-pay approach uses the contingent valuation and the stated preference methods. A survey questionnaire with contingent valuation and stated preference questions was administered in two phases to a sample of 273 respondents within the transport industry. For the human capital approach, the cost estimates in the 2016 Cost of Crashes in South Africa report were adjusted for inflation using the 2017 rate of 5.3% to obtain 2017 cost estimates. This study revealed that the human capital approach underestimates the cost of road crashes. The study contributes to the body of knowledge by using the human capital approach and the willingness-to-pay approach in one study to illustrate the applicability of this hybrid/ combination within the South African context. Future research needs to replicate this study on a sample drawn from all nine provinces of South Africa, so that the cost estimates are representative of the country’s population. / Ukuphazamiseka komgwaqo kungenye yezingozi ezimbi kakhulu zokuhamba komgwaqo emhlabeni jikelele, ezimele inkinga enkulu yenhlalo nezomnotho ikakhulukazi emazweni asathuthuka njengeNingizimu Afrika. Ukuze unikeze isisekelo sezomnotho esizwakalayo ezinqumeni zokutshala izimali ukubhekana nale nselele, kubalulekile ukuhlola izindleko zalezi zingozi. Lezi zilinganiso zisebenza njengeziphakamiso zokuhlaziywa kwezindleko zokuhlomula ukuze kube lula ukunikezwa kwezinsiza ezenzelwe ukuxazulula inselele ebangelwa ukuphazamiseka komgwaqo. INingizimu Afrika ayizange ibuyekeze ukulinganisa izindleko zezingozi njalo, futhi lezo ezenziwa zisebenzise indlela enkulu yokugxeka ukusebenzisa abantu. Ngakho-ke, izilinganiso ezitholakalayo azikwazanga ukuthenjelwa kuzona ngezinjongo zokuhlela nokuqhathaniswa nezilinganiso zamanye amazwe. Lokhu kuphikisana nalesi sigaba ukuthi lolu cwaningo lusungulwe futhi luboniswe ukusetshenziswa kohlaka oluxubile lokuhlola izindleko zokuphazamiseka komgwaqo eNingizimu Afrika. Uhlaka lusebenzisa indlela yokusebenzisa abantu kanye nendlela yokuzimisela-ukukhokha ocwaningweni olulodwa. Ukulinganiselwa kwezindleko zokusebenzisa abantu kuyadingeka ukuze kwaziswe ukuhlela ukwandisa umkhiqizo kazwelonke, kanti ukulinganiselwa kokuzimisela-ukukhokhela kukulungele kakhulu ukwazisa ukungenelela ukwandisa inhlalakahle yomphakathi ngokunciphisa ukulimala nokubulawa kwabantu. Indlela yokuzimisela-ukukhokha isebenzisa ukuhlaziywa kwesilinganiso kanye nezindlela okukhethwa ngazo. Imibuzo yokuhlola ngokuhlaziywa kwesilinganiso kanye nemibuzo ekhethwe ngayo yenziwa ngezigaba ezimbili embonakalisweni yabaphendulile abangama-273 embonini yezokuthutha. Ngokwendlela yokusebenzisa abantu, izindleko ezilinganiselwa ku-2016 Izindleko Zokushayisana eNingizimu Afrika kubikwa ukuthi zalungiselwa ukwenyuka kwamandla emali, kusetshenziswa isilinganiso sango-2017 esingu-5.3% ukuthola izindleko zango-2017. Lolu cwaningo luveze ukuthi indlela yokusebenzisa abantu ithatha kancane izindleko zokuphazamiseka komgwaqo. Ucwaningo lunomthelela emzimbeni wolwazi ngokusebenzisa indlela yokusebenzisa abantu kanye nendlela yokuzimisela-ukukhokha ocwaningweni olulodwa ukukhombisa ukufaneleka kwalesi sivumelwano / inhlanganisela ngaphakathi komongo waseNingizimu Afrika. Ucwaningo lwesikhathi esizayo ludinga ukuphindaphinda lolu cwaningo embonakalisweni othathwe kuzo zonke izifundazwe eziyisishiyagalolunye zaseNingizimu Afrika, ukuze ukulinganiswa kwezindleko kummele abantu bezwe / Business Management / D. Phil. (Management Studies)

Page generated in 0.0145 seconds